Koliko su zgrade u BiH otporne na zemljotrese?
U italijanskom gradu Akvili, pogođenom razornim zemljotresom, pokrenuta je istraga o tome da li su neke zgrade bile loše sazidane i neotporne na potrese tla. Naime, sumnja se da prilikom njihove gradnje nisu poštivani standardi koji se odnose na izdržljivost na potrese, a što je, između ostalog, posljedica i krađe građevinskog materijala, usljed čega su neke zgrade bile zidane samo od pijeska ili bez upotrebe armature…
S obzirom da krađa građevinskog materijala nikada nije bila nepoznanica ni u Bosni i Hercegovini, a da su tehnički prijemi objekata uglavnom samo formalnost, mnogi bh. građani sa zebnjom razmišljaju o tome koliko bi zgrada u našoj zemlji uspjelo odoljeti jačem zemljotresu.
Prof. dr. Mustafa Hrasnica sa Katedre za statistiku Građevinskog fakulteta u Sarajevu ističe da se generalno može reći da su starije zgrade puno osjetljivije na utjecaj potresa nego nove, što ima i svoju logiku, jer se za izgradnju novijih zgrada koriste savremeni materijali – armirani beton i čelik.
Najbitnije je, bez obzira na starost, da zgrade imaju pravilan konstruktivni sistem, da nema nekih neregularnosti u samoj nosivoj konstrukciji, kao što je vrlo mala krutost u prizemlju zgrade, koje su često uzrok rušenju. Starije zgrade – kamene, sa drvenim stropnim tavanicama, sigurno imaju veći rizik od rušenja. Kako bi se to spriječilo, moglo bi se pristupiti pojačanju tih građevina što, naravno, ima svoju cijenu i zahtjeva puno radova, pojašnjava Hrasnica.
On naglašava da svaku zgradu treba analizirati samu za sebe.
“Svaka građevina je pitanje za sebe, jer dvije iste zgrade na dva različita lokaliteta, čak i ako je to u istom gradu, mogu imati različite posljedice potresa, što znači da su vrlo bitni i lokalni uvjeti tla. Po pravilu, jačina potresa koji su bili kod nas ne bi trebala predstavljati nikakav problem za zgrade poput onih na sarajevskom Ali-pašinom polju. Ali, svaka zgrada ima svoj konstruktivni sistem, koji možda ima neku osobinu koja nije zgodna ukoliko je zgrada izložena potresu.
Ukoliko je pravilan konstruktivni sistem i ukoliko je rađeno, projektovano i izvođeno u skladu sa seizmičkim propisima koji kod nas odavno postoje, onda i kod jačeg potresa ne bi trebalo doći do rušenja tih zgrada. Sada se kod nas paralelno sa postojećim propisima počinje koristiti novi eurokod – evropski propisi za seizmičko građenje, tako da je veliki dio naših inženjera statičara dobro upoznat sa savremenim propisima i, koliko ja znam, primjenjuje ih u praksi. Naravno, treba kontrolirati da li se i pri izvođenju radova oni primjenjuju”, zaključuje Hrasnica, uz opasku da je “vijek trajanja zgrade 50 do 100 godina”.
Izvor: e-kapija
