Halal – velika šansa za bh. proizvođače
Riječ halal porijeklom je iz arapskog jezika i znači dozvoljeno, dopušteno, ugodno, prema islamskim propisima.
Najprije su mesne industrije iz naše zemlje počele distribuirati meso, odnosno baviti se po islamskim propisima ili halal proizvodnjom. Ovakvom proizvodnjom, ili uslugom, sada se koriste i hoteli u BiH. Klijenti koji zahtijevaju objekte i hranu s halal certifikatom kod nas je lako je naći jer su na svojim internetskim stranicama to i naznačili, kaže predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić koji ističe kako u našoj zemlji postoji samo nekoliko hotela koji posjeduju ovaj certifikat i da, primjerice u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, samo su dva do tri objekta koja su se opredijeljena za klijentelu iz arapskog svijeta. Hadžić ističe kako kod nas zapravo halal proizvodnja i nije hit, kao što je postala u susjednim zemljama te da mi ne ističemo i ne potičemo toliko ovakvu proizvodnju.
“Bolje bi bilo da prihvatimo klijentelu iz bilo kojeg dijela svijeta nego se koncentrirati samo na jedne”, smatra Hadžić.
Već dvije godine na području naše zemlje prisutna je organizacija koja dodjeljuje halal certifikat u hotelijerstvu. Glavni razlog je privlačenje određene klijentele iz arapskog svijeta, koji koriste hotele koji imaju certifikat halal proizvodnje.
Nedavno su hotelijeri zahtijevali da se njihova kategorizacija poveća upravo zbog posjedovanja halal certifikata. Hadžić kaže kako na nivou FBiH i RS-a postoji određena kategorizacija koja ne podrazumijeva halal proizvodnju, te ne povećava broj zvjezdica ili kategoriju nekog objekta. Mogućnost da dobiju visoku kategoriju sprečava i činjenica da u svojim objektima prema važećim međunarodnim pravilima nemaju u ugostiteljskoj ponudi zastupljen dovoljan broj kvalitetnih proizvođača vina i ostalih alkoholnih pića, koji su potrebni da jedan hotel nosi titulu s četiri, ili pet zvjezdica.
U BiH se trenutno proizvodi više dvije hiljade vrsta halal proizvoda, a BiH ih izvozi na tržišta Amerike, Kanade, Evrope, Australije, ali i u regiju, u države poput Crne Gore, Makedonije, Albanije, Hrvatske, Srbije i Kosova. Admir Kapo, predsjednik Udruženja kupujmo i koristimo domaće, kazao je za Dnevni list da je dosta tvrtki s područja Tuzlanskog kantona usvojilo ovaj certifikat.
“U regiji smo vodeći po halal proizvodnji, a u svijetu to je zasigurno Malezija. Ovih dana razgovaramo oko izvoza naših proizvoda u Saudijsku Arabiju, koje je inače jako zahtjevno tržište, tvrdi Kapo.
On smatra da će se halal proizvodi sve više u svijetu tražiti, posebne jer se povećava takva populacija koja ih zahtijeva, ali i zato jer halal proizvodi imaju određene vrijednosti. Što se tiče, programa certificiranja halal proizvoda, to sigurno ima veliku perspektivu u budućnosti.
“Što se tiče turizma, kada je ovaj dio u pitanju, naša zemlja ima veliku budućnost, no, moramo puno toga uraditi da bi uspjeli. Ovaj način sigurno bi privukao velik broj turista, ali nisam siguran da smo mi u ovom trenutku spremni za takvo nešto”, zaključio je Kapo.
Koliko je halal proizvodna danas bitna u svijetu, potrebno je samo spomenuti brojke koje govore da 40 posto se svake godine halal tržište uveća, da 634 milijarde dolara vrijedi svjetsko halal tržište, da je 69 milijardi dolara vrijednost tržišta u Evropi i da je 560 miliona dolara u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
(indikatorba)