Golamreza Jusefi, ambasador Irana u BiH:Spremni smo da se branimo
Autor Goran MRKIĆ
Iranski ambasador u BiH Golamreza Jusefi kaže da je politika njegove zemlje miroljubiva, ali da su spremni da odgovore na svaki napad.
U intervjuu za “Dnevni avaz” Jusefi ističe da je ironično što su prvi nuklearni centar u Iranu uspostavile Sjedinjene Američke Države.
Ekonomija prioritet
– Tadašnji američki sekretar Henri Kisindžer (Kenry Kissinger) 1974. godine, dakle prije revolucije u našoj zemlji, posjetio je Teheran i potpisao s tadašnjim iranskim ministrom finansija ugovor kojim su se SAD obavezale da sagrade 20 nuklearnih elektrana u Iranu – kaže Jusefi.
Situacija između Irana i SAD sve je napetija. Je li uopće moguće njeno mirno rješenje?
– Iran nikada nije izazivao sukobe u našoj regiji. Nikada nismo započeli neku nepetost s našim susjedima, naročito ne sa SAD. Naš prioritet je ekonomski razvoj i naučni napredak.
Uvijek smo spremni da pregovaramo, ali ti pregovori moraju biti bez ikakvih preduvjeta i s obostranim poštovanjem, bez miješanja u unutrašnje poslove jedne zemlje.
Mnogi smatraju da bi eventualni sukob dvije zemlje vodio u rat svjetskih razmjera. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
– Iranska vanjska politka uvijek je bila odbrambena. U posljednjih 300 godina Iran nikada nije izvršio agresiju na svoje susjede, a graničimo sa 15 zemalja. Tih 300 godina bilo je mirno, osim rata koji je poveo Sadam Husein.
Posljednjih decenija u Perzijskom zaljevu bila su dva katastrofalna rata. Ljudi u ovoj regiji patili su mnogo. Mislim da ovdje više nema kapaciteta da se tolerira još jedan rat. Ako prevlada zdrav razum, niko neće dozvoliti da se to desi.
Visoki iranski zvaničnik nedavno je izjavio da će Teheran napasti svaku zemlju s koje “neprijatelj” pokrene napad na Iran. Odnosi li se to i na neke evropske zemlje u kojima SAD imaju svoje trupe?
– Mi smo u potpunosti spremni da se branimo. Nikakva agresija neće biti tolerirana. Nijedna agresija u Iranu nije bila pobjednička, što može biti historijski podsjetnik za one koji misle drugačije.
Politizacija nafte
Koliko su nedavne sankcije SAD i Evropske unije o zabrani uvoza iranske nafte naštetile vašoj ekonomiji?
– Iranska ekonomija veoma je diversificirana. Nije oslonjena samo na naftu, iako je ona veoma važna. Te sankcije velika su greška Amerikanaca i Evropljana. Prvi put u modernoj historiji oni su politizirali naftu i plin, iako bi ekonomija i politika morale biti odvojene, naročito u zemljama potrošačima, kao što su evropske zemlje.
Evropa je ovisna o snabdijevanju naftom i plinom izvana. Ona ne bi trebala politizirati ovo pitanje. Stoga će prvi gubitnici ove odluke biti građani i ekonomije evropskih zemalja, naročito u ovim nestabilnim ekonomskim prilikama.
Kako gledate na ponašanje BiH i naših političara u vezi sa sukobom Irana i zapadnih zemalja?
– Iran i BiH imaju historijski veoma dobre veze. Tenzije između Irana i Zapada neće trajati zauvijek. Nadamo se da su bh. vlasti dovoljno mudre da ne dozvole da ove privremene tenzije utječu na odnose naše dvije zemlje.
Palestinsko pitanje
Ima nešto što se ne uklapa u Vaše tvrdnje o miroljubivoj politici Irana. Mislim na izjave koje dolaze od najviših iranskih zvaničnika da Izrael treba izbrisati s mape. Kako to objašnjavate?
– To ne znači nikakav agresivni i vojni aspekt. Iran je zvanično objavio svoju politiku u vezi s palestinskim pitanjem. Jasno smo rekli da se tamo pripadnici svih religija: muslimani, kršćani i Jevreji, trebaju izjasniti koju vrstu vlasti i političkog sistema žele.
(dnevniavazba)