Egipat prijeti SAD-u oko Izraela
Muslimansko bratstvo će revidirati mirovni sporazum s Izraelom ako SAD ukine pomoć zbog hapšenja aktivista.
Egipat je prva arapska zemlja koja je potpisala mirovni sporazum s Izraelom [EPA]
Muslimansko bratstvo upozorilo je da će Egipat preispitati svoj mirovni sporazum sa Izraelom iz 1979. godine ako Sjedinjene Američke Države ukinu pomoć ovoj zemlji.
Službeni Washington, koji ovaj sporazum smatra temeljom svoje politike prema Bliskom istoku, ranije je upozorio da je pomoć Egiptu upitna zbog istrage o nevladinim organizacijama u ovoj zemlji, tokom koje su uhapšena najmanje 43 aktivista, uključujući 13 Amerikanaca kojima je zabranjen izlazak iz zemlje.
Egipat je jedan od najvećih primalaca američke pomoći otkad je potpisao mirovni sporazum s Izraelom.
Historijski sporazum
“Mi smo učesnici u sporazumu i nas bi to[ukidanje pomoći] oštetilo, tako da imamo pravo da revidiramo ovo pitanje”, kazao je Essam el-Erian, visoki zvaničnik Muslimanskog bratstva za Reuters.
“Pomoć je bila jedno od obećanja potpisnika mirovnog sporazuma. Ako jedna strana prekrši ugovor, druge strane imaju pravo revizije, dodao je Erian, zamjenik šefa Stranke Slobode i pravde, koja je osvojila najveći broj zastupničkih mjesta na nedavnim parlamentarnim izborima u Egiptu.
Lider ove stranke, Mohamed Mursi, izjavio je da je američka najava o mogućem zaustavljanju pomoći “nepodobna”, te dodao da bi ovo moglo ugroziti mirovni sporazum.
“Mi želimo da se marš mira nastavi na način koji služi egipatskim građanima”, kazao je on.
Potpisivanjem sporazuma 1979. Egipat je postao prva arapska država koja je sklopila primirje s Izraelom, što je potaklo čvrstu vezu između Washingtona i Kaira tokom tridesetogodišnjeg mandata bivšeg presjednika Hosnija Mubaraka, za vrijeme tokom kojeg je Bratstvo bilo zabranjeno.
Sinajski poluotok, koji je Izrael zauzeo u ratu 1967. vraćen je Egiptu prema ovom sporazumu, a uspostavljene su i diplomatske veze između Izraela i Egipta.
Stav SAD-a
U godišnjem predstavljanju budžeta američkom Kongresu ove sedmice, predsjednik SAD-a Barack Obama zatražo je da vojna pomoć Egiptu ostane na 1,3 milijardi dolara, te zahtijevao 250 miliona dolara ekonomske pomoći.
Ali general Martin Dempsey, predsjedavajući Združenog štaba, kazao je ranije ove sedmice da je rekao egipatskom vladajućem vojnom vijeću da pitanje hapšenja aktivista mora biti riješeno na zadovoljavajući način kako bi se nastavila vojna saradnja s Kairom.
Glasnogovornica State Departmenta također je kazala da bi pomoć postala upitna ako ovaj problem ne bude otklonjen.
Uhapšeni radnici nevladinih organizacija optuženi su da su radili za grupe koje nemaju adekvatne dozvole za rad u Egiptu, te da su ih ilegalno finansirale strane zemlje.
U srijedu je 29 nevladinih organizacija izdalo saopćenje u kojem su optužile egipatske vlasti za “stvaranje imaginarnih bitaka s drugim državama”.
(AJB)
