List Spiegel Online o referendumu na Kosovu piše:
„Slavko Stevanović je uspio. Uprkos kritici iz Evropske unije, srbijanske vlade i kosovskog političkog vrha, referendum se počeo održavati. Stevanović, koji je predstavnik četiri opštine u kojima se referendum održava, kaže da je odluka donesena jednoglasno. Odgovor na pitanje da li Srbi prihvataju kosovske institucije praktično je već jasan. Na sjeveru Kosova živi oko 500 hiljada Srba što predstavlja veliku većinu stanovništva. Oni sa političkim vrhom kosovskih Albanaca u Prištini ne žele imati ništa zajedničko.
Srbi sa sjevera Kosova i dalje kao valutu koriste dinar, za njih je glavni grad i dalje Beograd, uprkos odredbama rezolucije 1244 UN-a prema kojima pripadaju Kosovu. Oni se tome međutim odupiru svom snagom. Ishod je dakle više nego jasan, a legitimnost upitna. I Priština i Beograd su glasanje ocjenili kao nevažno. U pozadini je naravno i stranačka politika. Tri od četiri načelnika srpskih opština na sjeveru Kosova ne pripadaju Demokratskoj stranci Borisa Tadića, već radikalnoj srpskoj opoziciji.
Kosovski Srbi odbijaju kosovske institucije
Simbolična borba za vlast otkriva tragično komplikovanu situaciju i pojačava nestabilnsot cijelog regiona. Od proglašenja nezavisnosti 2008. na sjeveru ove zemlja vlada praktično bezakonje. Ni srbijanski ni kosovski službenici ne mogu staviti pod kontrolu mafijaške strukture. Grad Kosovska Mitrovica je podijeljen između Srba i kosovskih Albanaca. Automobili nemaju registracija, krijumčarenje cvjeta. Uvijek iznova se bilježi nasilje. Iako bi se Srbi sa sjevera Kosova rado pripojili matici Srbiji, za njih se uskoro ne može naći rješenje. Čak i ako bi vlada u Prištini dozvolila odcjepljenje, Srbija se mora usprotiviti. Prihvatanje sjevera Kosova, predstavljalo bi imlicirano priznanje da je ostatak Kosovo za Srbiju izgubljen. To predsjednik Tadić nikada ne bi priznao“, piše list Spiegel Online.
List Neue Zuercher Zeitung piše:
„Samo nekoliko dana prije obilježavanja četvrte godišnjice od proglašenja nezavisnosti, u sjevernom dijelu mlade države dolazi do odmjeravanja snaga. Propali su svi pokušaji vršenja pritiska unutar i van zemlje. Vlada u Beogradu se boji da bi se ishod referenduma mogao negativno odraziti na dobijanje statusa kandidata Evropske unije u martu. Referendum politizira i nanosi više štete nego koristi, naglašava se uvijek iznova u glavnom gradu Srbije. Pritisak iz Beograda je međutim malo djelotvoran. Mnogi kosovski Srbi smatraju da ih srbijanska vlada loše zastupa. Oni Beogradu prebacuiju da ima previše obzira prema Evropskoj uniji u tehničkim pregovorima sa Kosovom i da pristaje na previše kompromisa,“ piše Neue Zuerche Zeitung.
Grčku može spasiti samo štednja
O pristanku grčkog parlamenta na usvajanje mjera štednje list Marekische Allgemeine piše:
Grčka mora štedjeti
„Sada su poslanici usvojili paket štednje ali riječ ‘proboj’ niko ne želi izgovoriti. S jedne strane zbog toga što moraju biti ispunjeni i drugi uvjeti kao što je odricanje privatnih povjerilaca na isplatu dugova u visini od nekoliko milijardi eura kako bi se izbjegao državni bankrot. S druge strane, provođenje usvojenih mjera predstavlja ogroman izazov. Smanjenje plata, penzija, otpuštanje oko 150 hiljada državnih službenika – i za svaku drugu državu bi to bilo veliko opterećenje,“ piše Marekische Allgeimeine.
List Neue Osnabruecker Zeitung ne vidi da postoji alternativa mjerama štednje:
„Iako zvuči paradoksalno, samo ako zemlja ektremno bude štedjela, ona ima budućnost. Ono što se sada uništava ionako je stajalo na staklenim nogama, predstavljalo je ekonomsku iluziju u skoro socijalističkim okvirima. Plate i i životni standard u Grčkoj moraju opasti toliko da bi u odnosu na ostatak Evrope postali konkuretni. To privlači investitore, stvara kreativnost i ohrabruje osnivače firmi. Samo tako može nastati nova osnova da Grčka ne bi stalno bila ovisna o finansijskim transferima,“ piše Neue Osnabruecker Zeitung.
(dwde)