» Propada stari grad Ostožac

 Kulturno-historijski spomenik prepušten zubu vremena

Stari grad Ostrožac, nalazi se 14 km. sjevero-istočno od Bihaća na lijevoj obali rijeke Une. Smješten je na blagoj kosi 206 m. iznad Une. Prvi put se spominje 1286. godine kao posjed knezova Blagajskih Babonića. Prema nekim nepotvrđenim podacima, utvrda Ostrožac je postojala još 405. p. n. e.

U starim listinama se spominje kao “Orisio” ili “Hostrosach” a njegovo ime ”Comunitatis Ostrocenzis” se nalazi na pečatu jednog kupoprodajnog ugovora iz 1403.g. Osmanlije ga zauzimaju 1577. godine, a nakon okupacije od strane Austro-Ugarske, 1878. godine, dvorac i kompletno imanje Ostrožac, od kapetana Muhameda Beširevića, kupuje Lothar pl. Berks, časnik Carsko-kraljeve vojske Austro-Ugarske, koji je restaurirao i grad Sokolac 1902.g. Da bi osigurao pristup Ostrošcu pravi serpentinski put i most preko Une.

U Ostrošcu gradi dvorac u neogotičkom stilu koji raskošno uređuje i oprema bogatim stilskim namještajem, umjetničkim slikama, muzičkim instrumentima i bogatom bibliotekom. Berksovi su do 1938. godine boravili u ovom zdanju. 1946. godine zdanje je nacionalizovano i od tada se nalazi u državnom vlasništvu prvo SFRJ pa danas BiH a trenutno se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH i skoro svakodnevno se urušava i propada. Upravo zbog navedenih činjenica, ovaj kulturno-historijski spomenik spada u najvrijednije nacionalno blago na području USK-a, iz razloga što obuhvata tri arhitektonska perioda: predosmanlijsko, osmanlijsko i savremeno.

Kostur i temelji su još uvijek u dobrom stanju, međutim, ako se ubrzo ne poduzmu neki koraci u pogledu njegove restauracije i sanacije, vrjerovatnoća da bi kasnije moglo biti prekasno za to, je velika. Koliki je nemar domaći vlasti spram ovakvih nacionalnih vrijednosti, pokazuje i činjenica da od kraja rata pa sve do danas, nisu poduzete nikakve ozbiljnije mjere zaštite ovog kulturno-historijskog naslijeđa. Istina je da su nacionalni spomenici u nadležnosti Fedracije BiH, koja je dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, i prezentaciju nacionalnih spomenika, iako je Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać, već izradio predračun potrebnih radova i uputio zahtjev Zavodu za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta,  za saglasnost za hitne radove, ali do danas nije učinjeno ništa.

Ko je ustvari kriv, da li lokalne ili državne vlasti to više nije ni bitno, ali jedno je sigurno, ako se ubrzo ne poduzme nešto po pitanju zaštite ovog vrijednog objekta, USK-a  bi lako mogao da ostane bez ogromnog, kulturnog i prirodnog resursa koji bi, u budućnosti, mogao biti turistička atrakcija ovih krajeva. Slabo razvijena svijest o značaju zaštite, nemar kao i briga o vlastitim interesima, su samo neki od uzroka nebrige domaćih vlasti spram očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa vlastite domovine, nadamo se da tako neće biti i u budućnosti.

Izvori:

Fahrudin Vojić/KIP.ba Dnevni Avaz

(kipba)