U Norveškoj postoji jedna iskrena želja da se pomogne BiH

U rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PSVE), usvojenoj prošle sedmice na redovnom zimskom zasjedanju (PSVE), navodi se da će dešavanja u Bosni i Hercegovini biti praćena s posebnom pažnjom do 15. marta, nakon čega će se, u zavisnosti od napretka u BiH, donijeti odluka o budućim potezima Vijeća Evrope. Podsjetimo, Monitoring komitet pozvao je ponovo Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da bez odlaganja  usvoji ustavne amandmane i provede što prije  presudu Sejdić i Finci, te upozorio dabi, ako se neophodni amandmani ne usvoje na vrijeme, prije narednih izbora 2014. godine, stalno članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću Evrope moglo biti ugroženo. Nakon održane debate o Bosni u PSVE-u, te usvajanja izvještaja i Rezolucije, Karin Woldseth, jedna od koizvjestiteljica izvještaja za BiH i  predsjednica Delegacije Norveške pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, kazala je za naš list da je veoma sretna što je dobila veliku podršku parlamentaraca u Skupštini. „Podrška parlamentaraca mi je također pokazatelj da smo na pravom putu. Izvještaj jeste oštrije intoniran, ali naša je zadaća ovdje u Vijeću Evrope da štitimo ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, i zaista želimo našim sugestijama pomoći Bosni da dostigne tražene standarde.“

PROBLEMI U BiH U STALNOM FOKUSU VIJEĆA EVROPE

Čak su tri debate o BiH održane u PSVE-u u posljednje  dvije godine. Šta nam to govori?

Da, u principu, ovakvi izvještaji se objavljuju svake dvije godine. Kada je Rusija u pitanju, nismo, recimo, imali izvještaj sedam godina. Ovo u slučaju BiH jasno pokazuje da je Vijeće Evrope zabrinuto zbog onog što se kod vas događa ili onog što se ne mijenja nabolje, zato sada ponovo imamo ovaj izvještaj. Želimo održavati pažnju na pitanja koja su važna za građane Bosne i Hercegovine. Jasno je da je ustavna reforma dug proces, da treba vremena, ali za početak je najbitnije pokazati volju da se ona napravi. To je ono što je neophodno da vidimo što prije.

Šta bi mogle biti posljedice ovakvog izvještaja i šta se može očekivati narednih mjeseci?

Iskreno se nadam da će se bosanski političari sada dogovoriti da krenu naprijed, da provedu odluku Evropskog suda za ljudska prava, da će uskoro biti formirana nova vlast i postignut konsenzus oko zakona o popisu stanovništva i zakona o državnoj  pomoći među parlamentarcima, i da će oni biti usvojeni. Ovo je jako važno i to je razlog naše velike zabrinutosti kada je BiH u pitanju jer ako nemate  zakon o popisu, onda nemate vitalne informacije  o zemlji, to je stresna situacija koja je zahtijevala jedan oštar izvještaj. Ton koji preovladava u prethodnom je puno umjereniji, nadali smo se da će bh. političari shvatiti poruku, ali to se nije dogodilo. Sada smo zauzeli jedan oštriji stav jer nije urađeno ono što je trebalo, očekujemo promjenu u pristupu bh. političara i da urade ono što se mora uraditi.

U MARTU ĆU PONOVO TRAŽITI ODGOVORE OD BH. POLITIČARA

Koliko zapravo može biti urađeno u naredna dva mjeseca?    

Ja ću se ponovo vratiti u BiH u martu i razgovarati sa predstavnicima političkih stranaka. Ništa me ne bi tako usrećilo kao to da vidim napredak među bh. političarima. Mogu raditi zajedno u parlamentarnoj radnoj grupi  i konkretno nam pokazati da su nešto poduzeli. U svakom slučaju, BiH će ponovo biti na dnevnom redu aprilskog  zasjedanja, jer Vijeće  Evrope želi pratiti situaciju i znati šta se u međuvremenu dogodilo. Desetogodišnjica članstva BiH će biti u aprilu i mislim da je krucijalna stvar da BiH imenuje člana u Venecijanskoj komisiji, Evropskom komitetu za sprečavanje mučenja i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja (CPT), Evropskom komitetu protiv rasizma i netolerancije (ECRI). To su za nas znakovi kojima vaše vlasti poručuju – da, čuli smo vas i evo reagiramo na ono što nam govorite. To je zaista jednostavno i nije potrebno potrošiti puno vremena da imenujete tri člana u tijela VE i da ponovo počne  rad radne gupe za implementaciju presude.

Izvještaj o kojem smo detaljno pisali u prošlom broju posebno kritizira restriktivne odredbe o kvorumu, pretjerano korištenje entitetskog glasanja, kojim se koči donošenje odluka. Kako komentirate reakcije koje su uslijedile u RS-u nakon objavljivanja izvještaja?

Da bi stvari krenule naprijed u BiH,  bh. političari ne mogu stalno stavljati  Dejtonski sporazum ispred sebe i koristiti ga kao ispriku za postojanje ovakvog entitetskog glasanja. Zašto ne biste imali stručnjaka u Venecijanskoj komisiji i tražili njegovu stručnu pomoć? Navode izvještaja ne treba shvatiti kao kritike, ovo su jednostavno sugestije da je potrebno poduzeti nešto drugo umjesto onog što se do sada pokazalo da ne daje rezultate. Oni koji reagiraju na izvještaj trebaju razmisliti ponovo, ponovo pročitati konačni izvještaj zato što on kaže šta je zaista važno i početi raditi na tome. Nema potrebe zauzimati odbrambeni stav jer, kao što smo ranije vidjeli, to nas nikud ne vodi. Nadam se da će ova upozorenja ovaj put biti shvaćena ozbiljno… Zato su me reakcije iz Republike Srpske u vezi sa izvještajem malo uznemirile, jer stvar je  u tome da zaista želimo pomoći. Volim ljude tamo, zemlja je tako lijepa, ima puno mogućnosti i zaista bih voljela da stvari krenu naprijed.

Vi ste inače učestvovali i u debati koji se vodila u norveškom Parlamentu o Balkanu i o BiH?

Takve debate se u našoj zemlji održavaju s vremena na vrijeme, jer mi osiguravamo značajne donacije za Balkan i pratimo situaciju u ovoj regiji. O onome što se događa onda na tim debatama upoznamo i ostatak Parlamenta. Kao što sam ranije navela, postoji zaista jedna iskrena želja da se pomogne Bosni i Hercegovini.

slobodna bosna