Naime, u BiH su ova izdvajanja razmjerno najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u susjednim zemljama – Srbiji i Hrvatskoj. BiH izdvaja čak 12,8 posto svog BDP-a za plaće u javnom odjelu, a Hrvatska i Srbija 10 posto i manje. Prema konzervativnim procjenama, kvalitetno i održivo radno mjesto u proizvodnji i slugama može se otvoriti s ulaganjem od prosječno 50 hiljada konvertibilnih maraka. Ako bi se ostvarene uštede ulagale u zapošljavanje, moglo bi se godišnje zaposliti 15 hiljada ljudi u odjelima koji bi stvarali dodatnu vrijednost i povukli cijelu privredu naprijed. Štrajk državnih službenika i namještenika FBiH neposredan je povod za analizu prosječnih plaća.
Paradoksalno je da u razdoblju krize i državnog deficita broj zaposlenih u javnoj upravi nezaustavljivo raste pa danas iznosi 72.160, što je za oko četiri hiljade ljudi više nego 2008. godine. U situaciji u kojoj imamo više od 530 hiljada nezaposlenih, krajnji je trenutak da se donesu hitne mjere zapošljavanja i podrške razvoju odjelima koji nose produktivnost, dodatnu vrijednost, samim tim i ekonomski rast. Neopravdano visoke plaće zaposlenih u javnoj upravi, i ukupni broj zaposlenih veliki su teret koji limitira mogućnosti razvoja BiH i njene ekonomije, tvrde iz Fondacije CPI.
(tipba)