RS se želi dočepati arhiva o vojnim stanovima!?
Vijeće ministara donijelo odluku da dokumentacija bude predata Dragomiru Kovaču
Bivši oficir Armije RBiH Muhamed Ćutuk deložiran je krajem prošle godine iz stana u ulici Kemala Kapetanovića broj 4 na Grbavici u Sarajevu, nakon što je bivša međunarodna komisija CRPC donijela odluku da stan, koji mu je Federalno ministarstvo odbrane dodijelilo 2005. godine, bude vraćen Juri Miškoviću.
Mišković je penzionisani oficir JNA, koji i danas živi u Beogradu, gdje je dobio stan u Gandijevoj ulici.
Iako su sve presude išle u njegovu korist, Ćutuk, borac Armije RBiH, deložiran je.
Ulazak SIPA-e
– Općina se vodila odlukom bivšeg CRPC-a, a Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica BiH, koja je naslijedila CRPC, nije stigla razmatrati moj slučaj, iako sam zahtjev podnio još 2006. godine. Sada čekam odluku Ustavnog suda BiH i ne sumnjam da će ona biti u moju korist – kaže Ćutuk.
Slična sudbina zadesila je stotine drugih pripadnika ARBiH, šehidskih porodica, ratnih vojnih invalida. No, još gore bi ih moglo zadesiti ako bude ostvarena nakana vlasti RS da preuzme kontrolu nad arhivom Komisije za imovinske zahtjeve, koji broji više od 1.000 predmeta o vojnim stanovima.
Mediji iz RS, naime, pokrenuli su hajku na bivšu predsjednicu Komisije Minku Smajević i administrativnog radnika Salema Kablara optužujući ih da pečate i ključeve prostorija Komisije u sarajevskoj ulici Hamdije Kreševljakovića te dokumentaciju i materijalno-tehnička sredstva odbijaju predati Odjelu za pomoć ove komisije, iako je, nedvojbeno, riječ o vlasništvu Arhiva Bosne i Hercegovine.
No, mediji iz RS čak najavljuju da bi sutra pripadnici SIPA-e mogli ući u prostorije Komisije i izuzeti dokumentaciju!
Upravni sporovi
O koliko se važnoj dokumentaciji radi govori i činjenica da se u Sudu BiH trenutno vodi više od 400 upravnih sporova u predmetima povrata vojnih stanova, o kojima je trebala odlučivati upravo ova komisija. No, Komisija je prestala s radom krajem 2008., jer Vlada RS nije dala saglasnost za produženje njenog mandata.
Vijeće ministara, pak, krajem prošle godine donijelo je odluku da sva dokumentacija Komisije bude predata Odjelu za pomoć, na čijem je čelu Dragomir Kovač, sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Bojeći se zloupotreba, Kablar se više puta neuspješno obraćao ministru za ljudska prava i izbjeglice Safetu Haliloviću upozoravajući ga da dokumentacija treba biti vraćena Arhivu BiH, od kojeg je i uzeta.
Halilović: Komisija će biti, a kada – ne zna se
No, do danas ministar Halilović nije reagirao, iako je upoznat s posljedicama koje bi mogle uslijediti ako nestane dio dokumentacije ili ako ona završi u rukama onih koji bi taj arhiv vrlo lako mogli predati vlastima RS. Za naš list Halilović je jučer tek kratko kazao da će komisija za primopredaju, najvjerovatnije, biti formirana, a dokumentacija vraćena Arhivu BiH, ali nije mogao precizirati kada će se to dogoditi.
Smajević: Pečate ću predati samo ministru
Smajević: Čeka reakciju ministra
Bivša predsjednica Komisije Minka Smajević potvrdila je za naš list da ne želi predati pečate Odjelu za pomoć zbog mogućih zloupotreba.
– Želim pečate predati resornom ministru. Još prije mjesec napravila sam akt primopredaje pečata, ali ministar Safet Halilović još ne raguje, čime mi je onemogućeno da mu ih predam – kaže Smajević.
(dnevniavazba)