Papademos je upozorio da će odluke koje budu donesene prije sredine januara, kada u Atinu dolaze međunarodni inspektori, odrediti da li će zemlja zadržati euro ili će vratiti drahmu koja je do 2002. bila grčka valuta, prenosi AP.
Smanjiti prihode
Grčka opstaje zahvaljujući paketu spasa od 110 milijardi eura koji su joj u maju 2010. odobrili Evropska unija(EU) i Međunarodni monetarni fond (MMF).
Atina je u zamjenu za pomoć uvela stroge mjere štednje, a u toku su i finalni pregovori o drugom međunarodnom paketu od 130 milijardi eura.
“Bez sporazuma sa trojkom (međunarodnim inspektorima) i novog finansiranja, Grčka se suočava sa opasnošću nekontroliranog bankrota u martu”, upozorio je Papademos sindikalne lidere i predstavnike poslodavaca.
“Ukoliko želimo sačuvati naše najznačajnije dostignuće – učešće u euru – i izbjegnemo ogromnu vertikalnu devalvaciju prihoda do koje bi doveli nekontrolirani bankrot i izlazak iz eurozone, moramo prihvatiti kratkoročno smanjenje prihoda”, kazao je Papademos.
Premijer je podsjetio da kao preduvjet za prijeko potreban novi paket spasa, međunarodni inspektori zahtijevaju preispitivanje troškova rada, kako bi se povećala konkurentnost i smanjila visoka nezaposlenost.
Vlada je do sada odbacivala takve pozive, strahujući da bi to imalo veliki utjecaj na nezaposlenost u vrijeme kada je bez posla blizu 900.000 Grka.
Najkritičniji period
Papademos je rekao da su kreditori Grčke ponovo pozvali na reviziju niza pitanja vezanih za tržište rada, uključujući minimalne plate, koje iznose oko 750 eura mjesečno.
“Ukoliko se ne prilagodimo, sigurno ne možemo očekivati da ostale članice EU i međunarodne organizacije nastave finansirati zemlju koja se ne prilagođava realnosti i ne rješava svoje probleme”, kazao je Papademos.
“S početkom 2012. ulazimo u najkritičniji period za grčku ekonomiju. Sljedećih nekoliko sedmica bit će od izuzetno velikog značaja”, rekao je premijer Grčke, te dodao da “sutra rizikujemo da ostanemo bez ičega”.
Vodeći grčki sindikat u privatnom sektoru GSEE je ranije odbacio pozive za smanjenje troškova rada i insistirao na tome da se poslodavci pridržavaju važećih sporazuma o platama.
U okviru drugog paketa spasa, osim finansijske pomoći Grčkoj predviđeno je I da privatni kreditori otpišu 100 milijardi eura duga, kako bi se uspostavila njegova održivost.
Dug Grčke je u 2011. premašio 160 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a otpisom 100 milijardi eura bio bi smanjen na oko 120 posto BDP-a do 2020.
Grčka je iz prvog zajma EU/MMF od 110 milijardi eura do sada dobila 73 milijarde eura.
(balkansaljazeeranet)