U programu obilježavanja godišnjice učestvuje Ženski hor Medrese „Džemaludin Čaušević“ iz Cazina i Hor imama Bosanska Krupa.
O liku i djelu Reisa govorit će prof. dr. sc. Nevzet Veladžić, a hutbu će održati prof. Ibrahim ef. Redžić. Osim njih, Akademiji će prisustvovati mnoge uvažene ličnosti iz svijeta kulture i umjetnosti.
Mehmed Džemaludin Čaušević rođen je u Arapuši kod Bosanske Krupe 28. decembra 1870. godine. Kao vrlo darovit dječak odlazi u Bihać gdje u Bihaćkoj medresi nastavlja svoje obrazovanje. Maturu završava pred tadašnjim bihaćkim muftijom Sabit ef. Ribićem koji ga kao izuzetno talentovanog i naprednog učenika preporučuje za dalje školovanje u Turskoj, uz stipendijsku potporu bihaćkog muftijstva i tadašnjih uglednih krupskih i bihaćkih vakifa.
U Istanbulu završava prvi stepen idžazeta, a zatim se upisuje na tada prestižni istambulski Mektebi hukuk (Pravni fakultet) na kojem su se paraleno izučavale šerijatske i tzv. evropske pravne nauke. Nakon što je diplomirao pravo na istambulskom Mektebi – hukuku oko 1894. godine, Čaušević uprkos tome što mu je nuđen odličan posao u pravničkoj struci, željan novih znanja i izazova prihvata posao dopisnika turskih novina, najprije iz Kaira i Jerusalema, a zatim kao izvještač o zbivanjima na Bliskom istoku, te boravi nekoliko godina u Damasku i Sani u Jemenu.
Nakon toga, tokom 1899. godine boravi u Ankari odakle piše za više istambulskih dnevnih listova. Početkom novog vijeka (20. stoljeće), Džemaludin se sve češće vraća u Bosnu da bi 1903. godine konačno odlučio da prihvati mjesto profesora arapskog jezika na Velikoj sarajevskoj gimnaziji. Budući da je već bio stekao ugled istaknutog vaiza i profesora 1905. godine biran je za člana Ulema-medžlisa najvišeg tijela Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini gdje je bio zadužen za resor islamske prosvjete.
Godine 1909. Džemaludin Čaušević je imenovan za profesora Šerijatske sudačke škole u Sarajevu što mu nije smetalo da nastavi svoju reformatorsku aktivnost.
Kada je Sulejman ef. Šarac podnio ostavku na mjesto reis-ul-uleme jedino ime koje je bez konkurencije figuriralo za taj visoki položaj, bio je Mehmed Džemaludin Čaušević. Postavši u predvečerje Prvog svjetskog rata, 24. marta 1914. godine reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, definitivno će otpočeti nova, savremena epoha u životu bosanskohercegovačkih muslimana.
Na mjestu reis-ul-uleme, Džemaludin Čaušević ostaje sve do 1930. godine kada zbog ukupnih prilika u zemlji, ali i radi narušenog zdravlja, na vlastiti zahtjev odlazi u penziju. Naredne godine, sve do prerane smrti 1938. godine, Čaušević uprkos slabom zdravstvenom stanju nastavlja svoj intelektualni rad radeći, između ostalog, i na prevođenju Kur’ana časnog, koga će objaviti na bosanskom samo godinu dana prije smrti.
Akademija povodom 141. godišnjice od rođenja Reisa Mehmeda – Džemaludina Čauševića, održat će se u Velikoj sali Doma kulture Bosanska Krupa s početkom u 19,00 sati pod pokroviteljstvom Općine Bosanska Krupa i načelnika Armina Halitovića.
(kipba)
