Ogorčenje u Ankari zbog Jermenije: Dodik je napao moćnog lidera na Balkanu!
Predsjednik RS trebao bi se baviti svojim problemima, a ne provocirati, kažu iz dnevnika “Zaman”
Izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će, nakon što je francuski parlament prihvatio zakon o kažnjavanju negiranja genocida nad Jermenima, u Parlament BiH uputiti istu inicijativu, izazvala je ogorčenje u Turskoj.
Dnevnik milionskog tiraža blizak vladi premijera Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) “Zaman” objavio je tu informaciju nudeći žestok odgovor i navodeći da Dodik ovakvim pristupom provocira Tursku. Istovremeno, zaključuju da Dodik ovime napada Tursku, moćnog saveznika Sjedinjenih Američkih Država i najjaču silu na Balkanu!
– Dodiku bi bilo bolje da se bavim sobom nego rješavanjima problema Kosova, Ermenije i Turske – navodi list.
U oštrom odgovoru na Dodikov istup, “Zaman” ističe da lider RS na ovaj način želi prikriti istinu o genocidu koji je počinjen u BiH.
– Kada političar laže samo da bi prikrio istinu o genocidu koji su vojska i policija RS počinile nad Bošnjacima u Srebrenici, što je potvrđeno i presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu, onda on provocira ne samo javno mnijenje nego napada moćnu državu koja je lider na Balkanu, Bliskom istoku i strateški partner broj jedan administracije američkog predsjednika Baraka Obame (Barack Obama).
Također, vodeća opoziciona partija u Turskoj, Republikanska narodna partija (CHP), koju je prije 80 godina osnovao otac nacije Mustafa Kemal Ataturk, optužila je Francusku da je, kao kolonijalna sila, počinila genocid u nekoliko afričkih zemalja.
Ova partija već je predložila da parlament u Ankari usvoji zakon kojim bi ubuduće bilo kažnjavano poricanje svih genocida, uključujući i genocid u BiH.
Šta kažu stručnjaci o navodnom genocidu: Ermeni nisu bili istrebljivani!
Genocid podrazumijeva zločin s namjerom da se jedan narod iskorijeni s određenih prostora, kaže Šehić
Političke igre koje stoje iza prijedloga zakona kojim se zabranjuje negiranje navodnog genocida nad Ermenima u Turskoj 1915. godine mogle bi imati dalekosežne političke posljedice, posebno jer je pitanje navodnog genocida isključivo političko, a ne historijsko.
Šteta učinjena
Iako se o ovome još treba izjasniti gornji dom francuskog parlamenta, jasno je da je šteta već učinjena i da su diplomatski odnosi između ove dvije zemlje uveliko zaoštreni. Sve je to zbog, kako kažu stručnjaci, pola miliona Ermena koji žive u Francuskoj i čiji su glasovi, očigledno, veoma bitni.
Profesor na Odsjeku historije Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Zijad Šehić smatra da pitanje jesu li Turci počinili genocid nad Jermenima nije historijsko nego političko i da nije slučajnost što se skoro stotinu godina kasnije ono postavlja. Kako on kaže, sve ima dublju pozadinu.
– Da bi nešto bilo okarakterisano kao genocid, mora ispunjavati određene parametre. Deklaracijom UN-a određeno je da genocid podrazumijeva zločin s namjerom da se jedan narod iskorijeni s određenih prostora. Činjenica je da je tamo bio rat i da su ljudi na obje strane nastradali, ali ne bih mogao reći da je postojala namjera za istrebljenje Armenaca – rekao nam je Šehić.
Stav struke
On ističe da navodni genocid nad Jermenima nije međunarodno priznat i da ga je priznalo svega dvadesetak država.
– Ne postoji čvrst stav struke da je tamo bio u pitanju genocid, kao što je to slučaj sa, recimo, Srebrenicom, gdje je sve jasno – kazao je Šehić.
Rat zbog pokušaja otcjepljenja
Kako navodi Šehić, razlog izbijanja ovog rata leži u tome što su se Jermeni u istočnoj Anadoliji, koja je bila sastavni dio Osmanskog carstva, pokušali otcijepiti i proglasiti autonomnu pokrajinu.
– Rusija, kojoj je odgovaralo svako slabljenje Osmanskog carstva, uveliko im je pomagala u tome. Rat između Turaka i Armenaca bio je neizbježan i mnogo ljudi na obje strane izgubilo je živote. Koliki je tačan broj, ne znamo i možda nikada nećemo saznati – navodi Šehić. (M. GUŠIĆ)
(Dnevni Avaz)