Posljedice krize u svijetu i neformiranja državne vlasti: Kreditni rejting BiH još će pasti?!

0

Posljedice krize u svijetu i neformiranjadržavne vlasti: Kreditni rejting BiH još će pasti?!

U kontekstu pogoršanja uvjeta u međunarodnom okruženju, vidljivo je da su se negativni utjecaji i kod nas osjetili već u oktobru ove godine, s naznakama negativnih reperkusija na ekonomiju u BiH.

U tom smislu, već je indikativno jače usporavanje industrijske proizvodnje u našoj zemlji na godišnjm nivou s rastom od samo 0,6 posto!

Vanjski utjecaji

To je samo jedan od zaključaka i crnih ekonomskih pretpostavki objavljenih u “UniCreditovoj” analizi za zemlje centralne i istočne Evrope, za prvo tromjesečje 2012.

Između ostalog, navodi se u analizi, očekuje se da će domaća lična potrošnja u sljedećoj godini i dalje pokazivati znakove slabosti zbog male kupovne moći stanovništva, što će dodatno biti naglašeno visokom stopom nezaposlenosti.

– Imajući u vidu cijeli spektar vanjskih utjecaja manifestiranih dobrim dijelom kroz nižu inozemnu potražnju za niskotehnološkim proizvodima uz, rekao bih, hronične unutarnje slabosti, prognoza realnog rasta BDP-a za narednu godinu smanjena je sa 1,5 na samo 0,5 posto na godišnjem nivou – naglasio je glavni ekonomista “UniCredita” za jugoistočnu Evropu Goran Šaravanja.

U analizi se potrctava da je krajem prošlog mjeseca agencija “Standard and Poor’s” snizila kreditni rejting BiH za jedan nivo – sa B+ na B. Kao glavni razlog za svoj potez S&P posebno navodi negativne implikacije koje proistječu iz sada već 14 mjeseci neformiranja izvršne vlasti na državnom nivou.

Šanse za dogovor

– Uzimajući u obzir političku neizvjesnost, suvereni kreditni rejting ostat će izložen znatnom riziku od daljnjeg snižavanja, posebno ako se ne stvore preduslovi za formiranje vlasti na državnom nivou početkom sljedeće godine – kaže Šaravanja.

Dodaje da nedovoljna nastojanja entitetskih vlada, uz očekivanja sporijeg ekonomskog rasta, podupiru umjerenu reviziju fiskalnog deficita na 4,5 posto BDP-a u 2012.

Općenito, kako se zaključuje, pogoršanje fiskalne pozicije i potrebe za finansiranjem mogu poboljšati šanse za dogovor o formiranju vlasti na nacionalnom nivou.

Zaključci bankara

prognoza realnog rasta BDP-a smanjena sa 1,5 na samo 0,5 posto

nedovoljna nastojanja entitetskih vlada

 očekivan sporiji ekonomski rast

lična potrošnja pokazivat će znakove slabosti

niža strana potražnja

hronične unutrašnje slabosti

 

(dnevniavazba)

Leave a Reply