Kantonalna javna ustanova „ Porodično savjetovalište” Sarajevo
Kantonalna javna ustanova „ Porodično savjetovalište” Sarajevo pripada mreži ustanova socijalne zaštite. Vizija Ustanove je: Funkcionalna porodica – sretno društvo. Misija Ustanove je : Pružanje stručnih psiho-socijalnih usluga populaciji Kantona Sarajevo i šire, oslonjenih na bazičnu tehniku „ Sistemske porodične terapije” i rezultate naših razvojno – istraživačkih projekata u cilju podrške, pomoći i zaštite porodice kao nukleusa društva. Važan dio misije je i saradnja sa institucijama koje se bave, na posredan ili neposredan način, porodicom, uz poštivanje zahtjeva vremena i društvenog konteksta u kojem živimo i radimo. Djelatnost Kantonalne javne ustanove „Porodično savjetovalište” obuhvata: individualni, partnerski, porodični i grupni savjetodavno-terapeutski rad u sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji; izradu i realizaciju programa u primarnoj prevenciji funkcionalnosti porodice kao sistema i njenih podsistema koji se temelji na istraživanjima i sondiranjima stanja potreba ciljnih grupa; edukativni rad sa korisnicima usluga i zaposlenicima u sistemu psihosocijalne mreže; istraživačko-razvojno proučavanje pojava i problema porodice, njenih članova i interpersonalnih odnosa; publikovanje stručno-tematskih sadržaja (priručnika, brošura, informativno-edukativnih i propagandnih materijala) kao i rezultata tematskih istraživanja, promoviranje Ustanove. Ove djelatnosti Ustanove su u funkcijama: sprječavanja nastanka i suzbijanja sociopsiholoških pojava, problema i poteškoća;harmoniziranja porodičnih i bračnih odnosa; sticanja pozitivnih navika i formiranja pravilnih životnih stavova i uvjerenja kod djece i mladih; educiranja građana i profesionalaca iz oblasti socijalne i dječije zaštite; stručne i profesionalne pomoći institucijama, ustanovama i organizacijama u skladu sa njihovim potrebama. Senzibilitet građana u domenu savjetovanja nije na zadovoljavajućem nivou. Međutim, naše sve češće prisustvo i rad u zajednici na projektima primarne prevencije i edukacije doprinosi da građani prepoznaju korisnost i značaj usluga koje mi pružamo te da otklon prema ovakvom vidu pomoći koji ipak postoji u određenoj mjeri, iz godine u godinu postaje sve manji.. Svakako tome doprinosi i razvoj modernih informatičkih tehnologija kao što je Internet preko kojeg građani imaju priliku saznati više o nama, zatim preporuke ranije tretiranih klijenata te profesionalaca iz mreže ustanova psiho-socijalne zaštite vladinog i nevladinog sektora. Kada je u pitanju predbračno savjetovanja u našoj zajednici možemo konstatovati da se ne govori mnogo kao i da takav oblik rada sa mladim partnerima na razvijanju i promoviranju funkcionalnog partnerskog/bračnog odnosa nije dovoljno zastupljen, iako mladi pokazuju zainteresovanost za dobijanje ovakvog vida pomoći kroz informativne i edukativne sadržaje.
Za funkcionalan bračni odnos potrebno je veću pažnju pokloniti samim pripremama za partnerstvo/ brak, kao prevenciji razvoda brakova u krajnjem ishodu. Važno je pomoći parovima da njihov partnerski odnos barem započne na dobar i zdrav način, što daje veće garancije za dalji tok veze i njen kvalitet. U pripremama za bračni odnos važno je govoriti o predrasudama u partnerskim vezama, partnerskim potrebama i očekivanjima od partnerstva, izboru partnera, značaju iskazivanja ljubavi u partnerstvu, partnerskoj komunikaciji, braku i kvaliteti zajednički provedenog vremena. Na taj način se predbračno savjetovanje za mlade koji donose odluku o stupanju u partnersku vezu ili brak može smatrati prevencijom brakorazvoda kroz unapređenje znanja, vještina i kompetencija mladih za kvalitetniji izbor partnera i funkcionalniji partnerski odnos. U našem radu ciljevi, zadaci, kao i plan terapeutskog rada sa pojedincima i partnerima je za svaki od njih poseban. Oni se kreiraju na osnovu problematike koja se plasira tokom prvog razgovora kao i iskazanih očekivanja od savjetodavnog procesa i željenog ishoda tretmana. Generalno, tokom procesa savjetovanja učesnici teže ka razvijanju kvalitetnijeg partnerskog odnosa i razvijanju individualne funkcionalnosti svakog od partnera unutar tog odnosa. To najčešće podrazumijeva rad na razrješenju konfliktne situacije, usaglašavanju različitih očekivanja partnera od partnerstva/ braka, unapređivanju i razvijanju komunikacijskih vještina, razvijanju bračnog identiteta, prevazilaženju trenutne krize u braku. Usluge bračnog i porodičnog savjetovanja nude se i u okviru Caritasa po župnim uredima, u okviru nevladinog sektora postoje „Nahla” Sarajevo i „Amica” Tuzla.Takođe, u nekim centrima za socijalni rad (Goražde, Zenica, Banja Luka i dr.) postoje organizacione jedinice koje pružaju slične usluge.
1. Najčešći problemi u braku (na osnovu iskustva s radom)? Da li su češće posrijedi razlozi materijalne (ekonomske, financijske) ili druge prirode? Ili se, pak, problemi nadopunjuju, odnosno uzrokuju jedan drugog?
Shodno pokazateljima iz 2010.g. možemo reći da je u tretmanu zadržan najveći broj klijenata sa teškoćama u odnosima, naročito porodičnim i bračno – partnerskim, zatim klijenata koji su doživjeli različita traumatska iskustva, odnosno imali problema na intrapsihičkom planu, te djece i mladih sa ponašajnim, problemima sa školskom disciplinom, učenjem i emocionalnim teškoćama.
Nezadovoljstvo u bračnom odnosu i nekvalitetno roditeljstvo, obilježeno neispunjavanjem roditeljskih uloga i različitim odgojnim stilovima, doprinosilo je teškoćama u procesu individualizacije djece. Disfunkciju porodice je najčešće pratilo nepostojanje porodičnih pravila i jasnih granica unutar porodičnog sistema, kao i između porodičnog i drugih sistema u eko prostoru. Generalno posmatrano, može se reći da u mnogim porodicama koje su se obratile za pomoć nisu postojale granice među subsistemima, a uloge nisu bile jasno definisane. Također, se može reći da u ovim porodicama roditeljstvo nije ispunjavalo svoju ulogu, uz čestu pojavu da djeca preuzimaju ulogu roditelja ( parentifikaciju) djece i njihovog pseudo – partnerstva roditeljstva. U njima se ogledala refleksija društvenog odnosa, te gubitak moći i kontrole u porodici.
Na partnerskom nivou najčešći problem klijenata bio je u sferi nezadovoljstva partnerskim/bračnim odnosom, izvanbračnih veza – „virtualne ljubavi” (preko Interneta), ljubomore partnera, fizičkog i emocionalnog udaljavanja partnera, seksualne disfunkcije, konfliktnih odnosa te njihovo razrješavanje putem razvoda braka. Tretirani su i problemi u donošenju odluka, impulsivno ponašanje partnera, upletenost članova porodice porijekla u porodicu sina ili kćerke (prokreacije), problemi u prilagođavanju na razvojne životne faze, poteškoće u prihvatanju realiteta razvodne i post razvodne faze braka te problematika roditeljske komunikacije tokom ili nakon razvoda braka. Također se može reći da je model rješavanja konflikta putem razvoda sve učestaliji.
U fazi odluke o razvodu jedan broj partnera je imao dilemu da odmah okončaju brak u kojem je prevladavala bračna nesloga, ili da odluku o razvodu odlože i pokušaju uz pomoć stručne osobe, pronaći rješenja i kompromise od značaja za dalji zajednički život.
Supružnicima koji su se zajedno odlučili na razvod i prihvatili tretman u Savjetovalištu, porodična terapija je pomogla u prihvatanju realiteta separacije i razvoda kao i u njihovom suočavanju i prevazilaženju emocionalnih reakcija tokom i nakon ovog procesa.
2. Koliko imate klijenata godišnje koji Vam dođu za savjet ili pomoć? Da li se broj povećava ili smanjuje?
U 2010. godini 750 lica ( kumulativni broj je 1050 lica) dobilo je jednu ili više različitih usluga savjetodavno-terapeutskog tretmana u Ustanovi.
Kontinuiranim savjetodavno-terapeutskim tretmanom obuhvaćen je ukupno 461 klijent, kroz 2282 seansi. U zavisnosti od potreba klijenata, odnosno njihovih problema i poteškoća, savjetodavno – terapeutski tretman se odvijao kroz:
• individualni tretman kojim je tretirano 173 klijenata u 1374 seanse,
• dijadni, partnerski i bračni tretman kojim je obuhvaćeno 78 bračnih partnera ( 156 klijenata) u 499 seansi,
• porodični tretman koji je obuhvatio 44 porodice ( 132 klijenata) u 409 seansi.
Pored kontinuirano tretiranih klijenata, krizne intervencije su pružane u ustanovi za 118 klijenata u jednoj do dvije seanse, dok je 171 klijent nakon trijažnog postupka upućen da se obrati u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu.
U savjetodavno-terapeutskom radu preferira se sistemska porodična terapija, ali se koriste metode i tehnike i drugih terapijskih škola. Savjetodavno-terapeutski tretman provodi pet certificiranih porodičnih terapeuta i dva certificirana porodična savjetnika među kojima su i dva terapeuta sa specijalizacijom iz traumatske psihologije
U 2010.godini uočen je povećan broj klijenata u tretmanu koji su upućeni iz drugih institucija, posebno tokom trajanja postupka posredovanja, radi preispitivanja mogućnosti opstanka bračne zajednice ili reuspostavljanja roditeljske komunikacije tokom i nakon razvoda.
Posebnu pažnju Ustanova posvećuje primarnoj prevenciji koja direktno utječe na smanjenje problema u funkcionisanju porodice i njenih članova. Projekte koje bi izdvojili su : „ Unapređenje roditeljstva”, „ Mladi i Internet” i Tribine za roditelje.
Kroz projekat „Unapređenje roditeljstva” čiji cilj je prevencija socijalne neadaptiranosti djece u školskoj sredini jačanjem roditeljske uključenosti i kompetencija u pripremi za polazak u osnovnu školu , obuhvaćeno je 671 roditelj iz 25 osnovnih škola u 2011.g..
Cilj i svrha projekta „Tribine za roditelje” je edukacija i osposobljavanje roditelja za prepoznavanje i preveniranje unutarporodičnih faktora rizika, te blagovremeno sprječavanje nepoželjnih oblika ponašanja koja vode maloljetničkom prijestupništvu kao i za odgojne stilove unutar porodice.
U ovom projektu u 2011.g. participirao je participirao 2751 roditelj.
” Mladi i Internet” je projekat čiji cilj i svrha je prevencija negativnih uticaja Interneta na djecu, odnosno prevencija socijalne izoliranosti djece i njihove izloženosti nasilju na Internetu. Predavanje je održano za 551 roditelja i učenika u 2011.g.
3. Kojih godina su najčešće klijenti? (Postoji li razlog za te godine?)
Starosna dob naših odraslih klijenata kreće se u prosjeku od 25-45 godina . Razlog ove starosne granice ogleda se u životnim okolnostima koje ove godine „donose”, a to su: intenzivniji stres, izgradnja karijere, želja za promjenom životnih okolnosti i sl.
Najmanje nam se javljanju osobe iznad 55 godina starosti.
4. Na što bi trebali budući supružnici obratiti pažnju prije stupanja u bračnu vezu?
Sa stanovišta prevencije, bitno je pomoći mladim parovima da njihov partnerski odnos započne na dobar i funkcionalan način koji podrazumjeva uvažavanje individualnih i zajedničkih ciljeva, potreba i očekivanja, što daje veće garancije za dalji tok veze i njen kvalitet. U pripremama i trajanju partnerskih odnosa važno je osvijestiti mlade o pitanjima: predrasuda u partnerskim vezama, partnerskim potrebama i očekivanjima od partnera, izboru partnera, značaju iskazivanja ljubavi u partnerstvu, partnerskoj komunikaciji, braku i kvaliteti zajednički provedenog vremena.
Međutim, neophodno je istaći da je bračne poteškoće pa čak i brakorazvod moguće prevenirati u okviru primarne prevencije, što „Porodično savjetovalište” i čini kroz implementaciju projekta „Moj izbor”, čiji je cilj unapređenje znanja, vještina i kompetencija učesnika za kvalitetniji izbor partnera i funkcionalniji odnos. Projekt „Moj izbor” je osmišljen upravo na taj način da kroz kontinuiran ciklus od 8 edukativnih i interaktivnih radionica za mlade koji donose odluku o stupanju u partnersku vezu ili brak, doprinese kvalitetnom izboru partnera i funkcionalnosti partnerskih odnosa.Do sada je u ovom projektu učešće uzelo preko 120 mladih osoba u dobi od 18-28 godina.
Dakle, svi budući bračni partneri mogu posjetiti naše savjetovalište i prije odlaska kod matičara, bilo u formi predbračnog savjetovanja ili kroz učešće u navedenom projektu „Moj izbor”. Potrebno je naglasiti da su sve usluge Savjetovališta besplatne i da na broj telefona 209-112 svi zainteresovani mogu zakazati termin za dolazak.
(preporodcom)