Koji su osnovni uzroci moždanog udara, kako ga prepoznati i kako liječiti za Dnevni list odgovore daje doc. dr. Erna Suljić, šefica Neurološke klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
U bh. javnosti u posljednje vrijeme vlada uvjerenje da je dosta povećan broj pacijenata oboljelih od moždanog udara?
“U principu moždani udari imaju svoju dinamiku javljanja tako da postoje nezavisni i promjenjivi faktori rizika za moždani udar. U nepromjenjive faktore rizika ubrajamo između ostalog i spol pacijenta jer se zna da češće muškarci u tzv. trećoj dobi imaju moždani udar. Naravno, i ljudi koji su u poznijoj dobi imaju veću pojavnost moždanih udara tako da postoji i tzv. genetska predispozicija za nekakva autonomna degenerativna oboljenja koja takođe mogu imati za rezultat razvoj moždanog udara. U suštini, ono o čemu mi trebamo voditi računa i podučiti širu društvenu javnost to su faktori rizika ili tzv. promjenjivi faktori na koje mi možemo uticati i borba sa tim faktorima rizika bi bila preventivna u smislu da smanjimo mogućnost nastanka moždanog udara”.
Mogu li društveni sistem i društveno uređenje biti razlogom nastanka moždanog udara?
“U svijetu postoje detaljne studije koje kažu da je u zemljama u razvoju moždani udar u padu upravo zato što su posvetili puno prostora edukaciji i javnim tribinama i borbi sa promjenjivim faktorima dok zemlje u tranziciji bilježe sve veću stopu moždanih udara. Mi se ubrajamo u takve zemlje i zaista sve veći broj ljudi u srednjoj životnoj dobi pa i u mlađoj ima moždane udare. Ako govorimo o omjerima moždanih udara, oni se mogu podijeliti na one koju su nastali zbog neadekvatne opskrbe, odnosno uslijed začepljenja krvne žile i hemoragijske koji nastaju, narodnim rječnikom rečeno, pucanjem krvne žile i izljevom krvi u mozak. To su hemoragijski moždani udari. Kod ovih moždanih udara koji nastaju uslijed začepljenja razlog može biti ili tromboza ili embolija. Tromboza je moždani udar kad se tromb stvara u krvnoj žili u mozgu, a tromb takođe može došetati iz drugih udaljenih partija i to je embolija. Tromb dođe i zaglavi se u krvnoj žili. Faktor rizika za pucanje je i hipertenzija, povišen krvni pritisak uz arterosklerozu ili izmijenjene krvne žile. Hipertenzija, odnosno povećan krvni pritisak je najveći neprijatelj i dominantan faktor rizika ne samo za pucanje krvnih žila i izlijevanje krvi u mozak nego i za moždane udare koji nastaju zbog začepljenja”.
Zašto dolazi do povećanja moždanih udara kod mlađih ljudi?
“Stil života, način ishrane , nedovoljno brige o svom zdravlju, nedostatak preventivnih pregleda vode do toga da imamo kod sve većeg broja mladih prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Kod ovih ljudi ishrana je neadekvatna i ova “brza hrana” puna nitrata i nitrita dosta doprinosi njihovom stanju kao i masne kiseline koje se deponiraju u zidovima krvnih žila, premalo fizičke aktivnosti jer se mladi ljudi premalo bave sportom i uglavnom su vezani za kompjutere. I njihov posao je vezan za kompjutere, voze se automobilom i odmah kad dođu kući sjednu pred televizor. Znači, jedan stil života koji nema dovoljno fizičke aktivnosti i mogućnosti da na pravilan način sagorimo našu ishranu koju uzimamo. Mladi ljudi sve više, a pogotovo adolescenti, počinju nalikovati ljudima iz američkih filmova – Coca-cola, čips, dakle, ‘hamburger generacije’ doprinose svom zdravstvenom stanju. Vi, nažalost, više nećete vidjeti da mlade majke djeci spremaju užinu nego oni u školu ponesu gotovu brzu hranu i djeca rado jedu tu hrane. Dakle, moramo raditi na tome i upozoravati roditelje da nauče svoju djecu koliko je nužno da imaju pravilnu ishranu i obroke”.
Jesu li tačne pretpostavke da je više moždanih udara nego, recimo, prije tri godine?
“U suštini, u zadnje tri godine mi imamo blagi porast, to nije ništa dramatično, ali je zanimljivo da se dobna granica pomjera prema mlađoj životnoj dobi. Ono što mi imamo je mogućnost da liječimo moždane udare bolitičkom terapijom što znači da na našoj Neurološkoj klinici u Sarajevu mi smo otvorili jedinicu za moždani udar i imamo mogućnost liječiti moždane udare trombolitičkom terapijom. To je terapija koju dajemo u infuziji na venu. Ona dovodi do toga da se ponovo uspostavi cirkulacija i da se napravi rekanalizacija, da se premosti to mjesto koje je okludirano ili začepljeno trombom tako da na ovaj način smanjujemo invalidnost nastalu uslijed oštećenja, a svakako i smrtne ishode jer, prema nekoj statistici, imamo “pravilo trećine” što znači da jedna trećina pacijenata sa moždanim udarom se oporavi bez nekog značajnijeg deficita, kod jedne trećine imamo zaostalu invalidnost manjeg ili većeg stepena, a jedna trećina završava sa smrtnim ishodom. Taj nekakav omjer terapije značajno je pomjeren ako pacijent dođe na vrijeme pa zato moramo voditi računa o tome da prepoznamo znakove moždanog udara tako da pacijent koji dođe unutar tri sata po javljanju prvih simptoma, najduže do četiri i pol sata, oni bi bili kandidati da im se da trombolitička terapija koja zapravo vodi tome da nemamo invalidnosti, oštećenja i značajno je manji smrtni ishod”.
Kako se mogu prepoznati simptomi?
“Simptomi mogu biti raznoliki, mogu biti sasvim oskudni do jedne jako izražene slike gdje imamo nagli gubitak svijesti, oduzetost, oduzetost ili smetnje govora, može početi sa gubitkom svijesti sa epileptičkim napadima, sa profuznim povraćanjem. Više od dvije trećine nastanaka moždanog udara je nastalo uslijed začepljenja, a značajno manje, negdje 17 do 23 posto, odnosi se na moždane udare uslijed krvarenja”.
Imate li evidenciju koliko se ljudi godišnje javi na Neurološku kliniku zbog ovih problema?
“Najveći broj smrtnih ishoda je zbog teških moždanih udara pa blizu 180 ljudi na Neurološkoj klinici u Sarajevu umre od moždanog udara.
Je li Klinika u Sarajevu u stanju pružiti istu kvalitetu usluga kao recimo jedna zagrebačka ili beogradska klinika ove vrste?
“Mi imamo zaista sve pretpostavke i mogućnost svim pacijentima koji se hitno jave uraditi CT i sve laboratorijske pretrage i trombolitičko liječenje što je vrh u liječenju moždanog udara i takođe imamo jako dobro organizovanu i stručnu Hitnu medicinsku službu koja u najkraćem razdoblju interveniše”.
(24sata.info)
