Skupu su prisustvovali brojni predstavnici intelektualnog, javnog, političkog i vjerskog života, među njima njegova eminencija Izmir Talić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, poslanici u Skupštini Crne Gore Amer Halilović, Kemal Purišić i Ervin Spahić, potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Tufik Bojadžić i brojni drugi. Ispred Islamske zajednice u Crnoj Gori, promociji su prisustvovali Enis ef. Burdžović, glavni imam Odbora IZ-e Bijelo Polje i član Mešihata IZ-e, Amer ef. Šukurica, predsjednik Odbora IZ-e Bijelo Polje, Džemo ef. Redžematović, glavni imam Odbora IZ-e Podgorica, Suljo Mustafić, predsjednik Odbora IZ-e Bar te brojni imami iz Bijelog Polja, Plava, Rožaja.
Na skupu su u ulozi promotera Rastoderovog impozantnog djela govorili: dr. Asim Dizdarević, Tadija Bošković, Novak Adžić, Ćazim Suljević i Božidar Španjević. Promocijom je moderirao Damir Šabanović.
Skup je otvoren čitanjem odlomaka Rastoderove knjige, koje je čitao Izet Mulabegović. Citiran je odlomak prepisa tonski zabilježenog svjedočenja učesnika genocida, koji je na magnetofonskoj traci zabilježen 1978. godine u Mojkovcu.
Božidar Španjević je na promociji ispričao da je tih sedamdesetih godina bio direktor Centra za kulturu u Mojkovcu, te da je imao ulogu da magnetofonom snimi svjedočenje učesnika zločina u Šahovićima. “Sačinjen je zapis kao svjedočanstvo o tom stravičnom zločinu nad nedužnim muslimanima u selima Vraneške doline”, kazao je Španjević.
Novak Adžić je iscrpnom i opsežnom opservacijom uzroka i povoda govorio o motivima, iz kojih je posve osnovano isključena krvna osveta kao motiv ovog genocida. “Potpuno neosnovano i lažno optužen je Jusuf Mehonjić, a ubistvo Boškovića je bilo povod ali ne i razlog za masovni masakr u Šahovićima, koji je učinjen iz etničke, nacionalne i vjerske mržnje”, naglasio je Adžić.
Ćazim Suljević, kao predstavnik potomaka žrtava genocida u Šahovićima prenio je potresnu životnu priču njegovog oca, koji je sa svega godinu dana, u naručju svoje majke izbjegao pokolj. On je iznio očekivanja da se makar priznanjem i rasvjetljavanjem zločina ukaže poštovanje žrtvama.
Veselin Konjević je nadahnuto govoreći o bitnosti Rastoderovog djela istakao da: “Svako rasvjetljavanje zločina, ukoliko se polazi od časnih namjera i ukoliko se to radi na objektivan i profesionalan nacin, vodi oslobađanju nagomilanih trauma i relaksaciji međusobnih, međukonfesionalnih odnosa.”
Na kraju, akademik Rastoder se zahvalio promoterima, organizatorima, kao i brojnoj publici, donatorima, ljudima koji su riječju i na bilo koji način pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana
(sandzakpressnet)