Transparency Internationalu BiH pokrenuo je ispitivanje transparentnosti Memoranduma o razumijevanju potpisanog između Vlade FBiH i naftne kompanije Shell, koji se odnosi na istraživanje nafte na području F BiH.
Memorandum je potpisan 3. novembra ove godine, a Vlada FBiH, osim uopštenih informacija prilikom potpisivanja, ni do danas nije objavila njegov sadržaj.
“Vlada FBiH prema Shellu nema nikakvih finansijskih obaveza, a Memorandum koji je potpisan sa ovom holandskom kompanijom, transparentno je objavljen”, kazao je ranije federalni premijer Nermin Nikšić u izjavi za Fenu.
Od te Nikšićeve transparentnosti, međutim, nema ništa, pa tako niko ne zna gdje je sadržaj memoranduma objavljen. Uz to, federalni organi oglušili su se i na zahtjev pojedinih medija da im, u skladu sa zakonom o pristupu informacijama, učine dostupnim memorandum.
Zašto se krije sadržaj memoranduma? Da li je njegovim potpisivanjem Vlada F BiH na potpuno netransparentan način, bez raspisivanja javnog međunarodnog poziva dala kompletan posao na istraživanju i što je još važnije eksploataciji nafte u BiH? Zašto Shell, a ne neka druga zainteresirana kompanija? Da li je Vlada F BiH pozvala i druge svjetske kompanije, razmotrila njihove ponude, pa onda se odlučila za potpisivanje memoranduma? Ako jeste, zna li iko gdje je takav potpis raspisan?
Dokument kojeg su potpisali Vlada F BiH i Shell – memorandum o razumijevanju – sam po sebi ne mora da znači ništa, ali može značiti mnogo. Memorandum o razumijevanju je neobavezujući dokument, više spisak želja jedne i druge strane. Zbog toga će nadležni u Vladi F BiH vjerovatno reći kako za potpisivanje takvog dokumenta nije ni trebao javni poziv.
Premijer Nikšić je u citiranoj izjavi kazao kako Vlada F BiH nema finansijskih obaveza prema Shellu. Dakle, u slučaju da Shell ne nađe naftu, najjednostavnije kazano, nikom ništa. Memorandum “puj, pike, ne važi”.
Međutim, šta ako nafte bude?
Svakome je jasno da se nijedna ozbiljna svjetska kompanija, a Shell to jeste, neće upustiti u trošenje novca a da zauzvrat ne zaradi više nego je uložila. Ukoliko Shell pronađe naftu, zar neko misli da će svoja istraživanja prepustiti drugoj kompaniji koja bi vršila eksploataciju i “kupila kajmak”? Naravno da neće. Ako nafte bude, posao na eksploataciji milion posto dobiva Shell.
Da li će tada Vlada F BiH raspisivati javni međunarodni poziv? Ili će on biti objavljen samo kao pokriće za davanje posla Shellu? I znači li to da je potpisivanje memoranduma samo uvođenje Shella u posao na mala vrata?
Šta je s Energoinvestovim međunarodnim pozivom?
Iz Vlade F BiH se ne mogu pravdati da nije bilo drugih zainteresiranih kompanija. U posljednjih nekoliko godina po BiH “špartaju” delegacije melezijskih, kanadskih, britanskih naftnih komapnija.
Da stvar bude još zanimljivija, još 3. septembra 2008. godine Energoinvest je raspisao javni međunarodni tender “za izražavanje interesa, za istraživanje nafte i plina na području Federacije Bosne i Hercegovine, putem pisma namjere”. Prijavilo se pet kompanija: hrvatska INA, mađarski MOL, američki “Transglobal Petroleum”, kanadski “Longwiew Capital Partners” i holandski “Delta Hydrocarbons”. Niko od njih nije “dogurao” do memoranduma. Šta je s ovim pozivom koji je još uvijek vidno istaknut na zvaničnoj internet stranici Energoinvesta?
Gdje i koliko ima nafte?
Prema istraživanjima koja je još 80-tih godina prošlog stoljeća uradio američki Amocco, nafte na području današnje F BiH ima na tri područja: u sedimentima Panonskog basena, odnosno okolini Orašja, Odžaka i Tuzle, u sarajevsko-zeničkom basenu, te u Hercegovini, odnosno u okolini Glamoča, Livna, Mostara, Stoca i Neuma.
Prema ranijim istraživanjima, BiH leži na oko 50 miliona tona nafte, što je dovoljno za 30-godišnju eksploataciju.
(bportalba)