Dr. Zuhdija Adilović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici: Ne može IZBiH umjesto države rješavati problem tekfir-ideologije

Intervju za naš list ugledni islamski teolog dr. Zuhdija ef. Adilović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) u Zenici, dao je prošle godine, nakon užasnog terorističkog napada u Bugojnu. Nažalost, i ovog puta sa dr. Adilovićem razgovarali smo povodom još jednog terorističkog akta koji je nedavno počinio Novopazarac Mevlid Jašarević na Ambasadu SAD u Sarajevu.

Koristili pukotine

I prošle godine, nakon terorizma u Bugojnu, upozorili ste na pogubnost tekfir-ideologije i svega što prati njene devijacije. Godinu kasnije, imamo novi napad u Sarajevu. Ko je odgovoran što nije učinjeno više na sprečavanju te opasnosti?

– Islamska zajednica (IZ) u BiH uradila je mnogo, a bilo bi dobro da i oni koji nađu za shodno da sve kritiziraju učine barem dio od toga. Izdata je fetva reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića 1993. godine zbog ratnih dešavanja, a doneseno je i više deklaracija proteklih godina, ali nisu dovoljno medijski publicirane. Distribuiran je i prijevod Islamske povelje koja na međunarodnom nivou definira ove stvari. IZBiH nije država, nema policijske instrumente i poluge zabrane. Uzroci su posebna priča. Nezadovoljstvo cjelokupnim stanjem i pojavama rezultira određenim namjerama da se to mijenja, da se uradi nešto drugačije.

Ipak, mnoge su kritike upućene na račun IZBiH da nije dovoljno reagirala na terorističke akte?

– Ideolozi ovog pokreta (tekfir, op. a) i njima slični koristili su pukotine, koristili su slabiji rad na određenim mjestima. Ljudi su se priklanjali aktivnijim i glasnijim, a IZBiH nije na nižim nivoima adekvatno odgovarala na te izazove. Gdje god smo pokrenuli više škola Kur’ana, ojačali vođenje džemata, nije bilo mjesta ni prilike da oni uđu sa svojim idejama. Naravno, bitne su informacije s terena, ali ponavljam, IZBiH nije mogla zabranjivati, hapsiti, zatvarati, čak i kad su bile očigledne formalne nezakonitosti.

Ko je onda trebao reagirati ranije?

– Pa zakonom je propisano kako se formiraju udruženja građana. Država je ta koja je trebala vidjeti imaju li oni dozvole, kako se finansiraju i čime djeluju. Degutantno je s jedne strane optuživati IZBiH da se miješa u društveni i javni život kada prokomentira neki potez, a s druge optuživati je za svoj neurađeni posao. IZBiH je apsolutno transparentno protiv njihovih džemata, jer su to momci koji nisu školovani, koji imaju krive namjere. I u našim redovima se to svakodnevno govori.

Gdje je, prema Vašem mišljenju, rješenje za ovaj problem?

– Pojava postoji, ne smanjuje se, povećava se. Odvajaju se grupe, formiraju svoje grupe. Drugačije se nose, oblače, klanjaju. Država je ta koja ima metode da zabrani to djelovanje. Imali smo Bugojno, imali smo više događaja u srednjoj Bosni, sad u Sarajevu. Je li to dovoljno da se neki pokret zabrani, da se “pročešlja”. Mislim da jeste.

Nastali u zatvorima

Ima li u svemu ovome utemeljenja priča o “zaslugama” Zapada?

– Nekoliko grupacija postoji u Beču i Austriji. Pitanje je zašto ih toleriraju. Oni proglašavaju nevjernike, a to je veoma opasna stvar. Pazite, mene su proglasili nevjernikom. Očigledno je da oni imaju sredstva, novčana i materijalna. Nisu oni odavde otišli u Beč, nego su iz Beča došli ovdje, u Maoču, u Novi Pazar. Da u Beču naprave hiljaditi dio onog što čine ovdje, tamo bi sigurno bili pohapšeni svi redom, zabranjeni. Oni djeluju i šire se odozgo, ali gore nemaju aktivnosti.

Koliko Vi uspijevate na IPF-u svojim studentima pojasniti iskrivljenost takvih ideja?

– Pojava tekfira je nastala u egipatskim zatvorima, tokom zlostavljanja od tamošnjeg režima. Oni su “protekfirali”, proglasili nevjernicima one koji su ih zlostavljali. I sad oni uzimaju jednostrano tumačiti Kur’an. Tačno je, naprimjer, da se u jednom ajetu kaže da vlast pripada samo Allahu. Ali nekoliko ajeta dalje govori o pokornosti pretpostavljenom, vođi džemata. Oni uzimaju iz Kur’ana i s drugih mjesta samo ono što oni misle da treba, a drugo prešućuju.

U BiH oni koriste retoriku iz rata. I ne uvažavaju geografske osobenosti, ne može se baš sve bukvalno prenijeti iz Mauritanije, Saudijske Arabije. Ovo je Evropa i imamo Evropsko vijeće za fetve. Mi na IPF-u imamo predmet Savremeni tokovi islamske misli koji se bavi upoznavanjem s raznim grupacijama, pa i ekstremnim, kao što je tekfirska. Bio bih sretan kad bi i svi ostali, mimo IZBiH, znali i upućivali ljude, građane na pogubnost takvih ponašanja. Država reagira, ali se uglavnom bavi posljedicama, a nema strategiju za prevenciju.

Sada još više roditelja podržava vjeronauku

Da smo razgovarali prije počinjenog terorističkog napada, prvo pitanje bilo bi da prokomentirate dešavanja u vezi s nedavnim polemikama o (ne)ukidanju vjeronauke u školama. Kako to komentirate danas?

– Stvari su kristalno jasne. Građani pune budžet i građani su rekli, pa i u toj anketi nakon tih dešavanja, da žele vjeronauku. Nije vjeronauka uvedena ad hoc, niti je uvedena što se nekom sviđa. U većini evropskih zemalja je imate, čak i izraženije nego kod nas. Islamske vjeronauke nema tamo gdje ni islamska vjeroispovijest nije priznata. Kod nas je prošla sve zakonske procedure. Treba raditi na unapređenju udžbenika, metodologija, ali pristup “ukinuti – ne ukinuti” je sasvim pogrešan i proizveo je eto da sada više roditelja podržava vjeronauku u školi nego prije.

Radost Bajrama

– Bajram je, prema definiciji, nada u bolje i radost. Kurban-bajram je dijeljenje onoga što se ima, solidarnost sa siromašnima. Ova zemlja ima tako lijepe običaje “bajram banke”, djecu koja od vrata do vrata zvone, čestitaju Bajram. To je tradicija i to je tako posebno, Izuzetno je vrijedno to što se ta radost praznika dijeli s komšijom, ma koje vjere bio, s rodbinom, s najbližima. Tako je, bez obzira na socijalno stanje i dešavanja u društvu. Neovisno o vjerskom aspektu, svaki iskreni čovjek reći će da je to vrijeme topline i druželjubivosti, a takav bi trebao biti odnos tokom cijele godine – kaže dr. Adilović.

Gradnja nove zgrade IPF-a

– U zeničkom naselju Novo Radakovo, uz novoizgrađenu džamiju, gradit će se nova zgrada IPF-a i to isključivo sredstvima iz namjenskih vladinih i nevladinih fondova islamskih zemalja. Imat će javnu biblioteku, restoran, kafe za džematlije, ali i stanovnike tog naselja u suterenu. Fakultet je projektiran da zadovolji svoj razvoj u narednih deset godina, pet odsjeka za oko hiljadu studenata na četiri hiljade kvadrata nastavnog prostora. Ovih dana završavamo papirologiju, dozvole. Početkom naredne građevinske sezone trebali bi početi radovi, zatim godina za građenje, godina za opremanje i fine radove. Sve, naravno, ovisi o prilivu donacija – najavljuje dekan Adilović.

(dnevniavazba)