Nekadašnji kurban-bajrami: Na hadž se išlo konjima, a na Baščaršiji se prodavali kurbani
Dolaskom Isa-bega Ishakovića, odnosno samim nastankom grada, Sarajlije su počele organizirano ići na hadž. U tadašnje vrijeme jedino prijevozno sredstvo bili su konji pa su hadžije karavanima išli na ovo, prema islamu, najvažnije putovanje u životu.
Polazna tačka u Sarajevu bio je mesdžid Vekil-harača Mustafe u dnu Alifakovca, danas poznatije kao Hadžijska džamija. Odatle bi hadžije, nakon sabah-namaza i proučene Ikrar dove, kretali put Meke, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva.
Hadžijska ravan
– Rodbina i prijatelji ispraćali bi putnike sve do Kozije ćuprije. Hadžije bi odatle išle do Gazinog Hana te prema naselju Brusulje, gdje se nalazila jedna velika ploča, u narodu prozvana hadžijska ravan. Tu su sarajevske hadžije čekale one iz sjeverne Bosne kako bi zajedno putovali. Prvo se išlo prema Stambolu pa preko Sirije do Meke, a cijeli put trajao je godinu – ističe Garibija.
Stajalo bi se od hana do hana kako bi se hadžije odmorile i prenoćile te zamijenile konje. Kako je put trajao cijelu godinu, interesantno je bilo da bi jedne hadžije dolazile iz Meke, dok bi druge tek kretale. Bilo je i dosta slučajeva kada bi hadžije preselile na drugi svijet tokom putovanja. Iako je poznato da su se u to vrijeme karavani mnogo pljačkali, to nije bio slučaj s hadžijama, pogotovo za vrijeme Osmanlija – kaže Garibija.
Ovaj Bajram karakterističan je i po još jednoj stvari. To je klanje kurbana. Hadžije bi to radile u Meki, dok su se ti običaji posebno baštinili i u Sarajevu. Postojalo je nekoliko mjesta gdje su Sarajlije mogle kupiti kurban, a centralno je bilo na Baščaršiji.
Veća žrtva
– Prema nekim predajama, običaj je bio da se kurbani kupuju desetak dana prije blagdana kako bi ih narod malo njegovao, čime bi žrtva bila veća. Nakon klanja, kurbansko meso dijelilo bi se prvo siromašnima pa onda komšijama i rodbini, dok se jedan dio ostavlja sebi. Iako se vrijeme dosta promijenilo, i danas su običaji klanja kurbana skoro u potpunosti sačuvani u Sarajevu. Nažalost, danas je nedopustivo da se kurbani prodaju u centralnoj gradskoj jezgri iako je to nekada bilo obilježje Sarajeva – zaključio je Garibija.
Putovanje vozom ili avionom
Razvojem Sarajeva, odnosno pojavom voza, promijenila se i polazna tačka hadžija. Naime, nakon proučene Ikrar dove u Hadžijskoj džamiji, hadžije bi se okupile na Bistriku, odakle bi vozom kretale na svoj put. Danas se na hadž putuje i avionima, ali također organizirano kao i prije.
(dnevniavazba)
