Profiteri krenuli u Afganistan (Luke Bakers)

Privatne sigurnosne kompanije krenule u Afganistan

Privatne bezbjednosne kompanije zauzimaju i šire svoje poslove u Afganistanu kako se rat tamo širi. No, industrijski eksperti kažu da oni koji su se obogatili u Iraku na novom tržištu neće tako lahko zaraditi. Kako se stanje u Iraku stabilizuje, dalo se očekivati da je Afganistan, gdje je talibanski otpor još uvijek jak, naredni korak za desetine, uglavnom britanskih i američkih firmi, koje se natječu u ugovorima za zaštite vojnih baza, pratnje inžinjera i diplomata te pomoći u obuci lokalnih bezbjednosnih snaga.

Iračko tržište nije bilo posebno regulisano i bilo je dosta prostora kako za specijalizirane tako i za afirmisane kompanije. Sa Afganistanom, situacija je drugačija: tržište je zrelije sa strožijom regulacijom bez obilnih izvora značajnijih ugovora. I sa činjenicom da se nova američka administracija sada koncentriše na Afganistan, potpuno je nesigurno da ćemo moći gledati iste one, ogromne bezbjednosne i rekonstrukcijske ugovore kakvi su bili u Iraku.

"Kako se situacija u Afganistanu pogoršava sve više, to će sve više i više ljudi željeti da kupe sigurnost," kaže Andy Bearpark, čelni čovjek Britanskog udruženja privatnih sigurnosnih kompanija, bivši viši zvaničnik koji je radio za prijelaznu iračku administraciju.

Za Reuters je također izjavio: "Da sam ja investitor, opet ne bih bio siguran da bih tražio jedan ‘bum’ na tržištu," ističući da je 18,6 milijardi dolara iz sredstava dobijenih od poreskih obveznika izdvojeno za rekonstrukciju i sigurnost u Iraku. "Iako će u Kabulu još biti sklopljeno ugovora, oni će biti manje unosni, isparčani, a oni koji ih budu potpisivali, uključujući i afganistansku vladu, su oprezniji po pitanju mogućih zamki, nego što je to bio Irak, kada je u velikoj mjeri potpisivao ugovore u periodu 2004-2005. godine," dodao je.

"Ne može se više ‘vaditi zlato’ u Afganistanu kao što se to radilo u Iraku," rekao je Bearpark, koji će se u četvrtak na jednoj konferenciji u Londonu obratiti na temu pomoći EU i NATO u zemljama poput Afganistana od strane privatnog sektora. "Afganistan neće nikada biti onaj rudnik zlata kojem su se naivne sigurnosne kompanije nadale. Nadali su se da će to biti još jedan Irak, ali nisu uočili da je svijet krenuo dalje i da je postao kompetentniji u suočavanju sa njima. Konzumer je sada mnogo inteligentiji."

Tvrda konkurencija

Došlo je do naglih promjena u industriji – za  koju se procjenjuje da vrijedi oko 3 milijarde američkih dolara – nakon što je pet zaposlenika američke sigurnosne firme „Blackwater“ optuženo za ubijanje nenaoružanih civila u jednoj razmjeni vatre u Bagdadu 2007. godine. Na jednom američkom sudu optuženi su za 14 ubistava, 20 pokušaja ubistva i zloupotrebe oružja. Ove optužbe su bile znak upozorenja u industriji i dovele su do općeg pooštravanja mjera.

"Vlada Afganistana je veoma ozbiljno preuzela kontrolu nad industrijom, mnogo ozbiljnije nego što je Irak ikad uradio," rekao je Bearpark. "Radna okolina je u Kabulu mnogo strožije regulisana nego što je to u Iraku ikada bila."

Čak i kad pogledamo same brojeve, vidimo da je Afganistan u ovom pogledu daleko iza Iraka kada je on bio na svom vrhuncu. Sada u Afganistanu imamo 3.000 stranih sigurnosnih preduzetnika, dok ih je u Iraku, u jednom trenutku, bilo 20.000.

Amyas Godfrey, vojni specijalista koji je radio kao konsultant za sigurnosne kompanije, kaže da, premda veliki ugovori jesu bili potpisivani u Afganistanu, sada će velike prilike rjeđe da nailaze. "Nema jedne jedine sile, kao što je to bila američka vojska u Iraku, " rekao je. "S obzirom da je NATO taj koji se najviše nalazi u Afganistanu, sve se cijepa u više različitih ugovora."

Policijske stanice i vojne baze moraju da se izgrade. Stoga je svim radnicima i inžinjerima koji rade na tome potrebna zaštita. No, radi se o manjem broju ugovora i afirmisane kompanije su u najboljem položaju da se natječu za njih.

Napisao: Luke Bakers
Izvor: Reuters
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba