Parlament BiH: Državna pomoć podijelila poslanike

… da predloženi zakon usvoje u obliku dobijenom od Savjeta ministara.

Konstatujući da je riječ o zakonu koji se od 2006. pokušava napraviti i koji predstavlja jedan od tri ključna uslova za napredak BiH ka EU, Dušanka Majkić iz SNSD-a istakla je da je za Republiku Srpsku (RS) predloženi zakon u najvećem dijelu prihvatljiv, ali ne u potpunosti.

Prema njenim riječima, zamjerki nema na suštinu i materiju predloženog zakona, kao ni na ugrađeni mehanizam zaštite odlučivanja u Savjetu za državnu pomoć, čije je osnivanje predviđeno zakonom.

“Bitno je istaći da ovo nije nadležnost države, nego entiteta, zato zakon može da bude samo koordinišući koji će omogućiti da svaki nivo ispuni svoj dio poslova”, rekla je Majkić.

Najavljujući da će SNSD u amandmanskoj fazi predložiti amandmane kako bi se Savjet, kao javna insitucija, uredio na isti način kao Fiskalni savjet BiH, Majkićeva je precizirala da će biti traženo da pravo na naknadu članovi Savjeta ostvaruju unutar insititucija iz čijeg sastava dolaze, odnosno u Savjetu ministara, entitetskim vladama i Brčko distriktu.

“Amandmanom ćemo tražiti da sredstva za finansiranje Savjeta budu obezbijeđivana u odnosu jedna trećina BiH, jedna trećina RS i jedna trećina iz FBiH”, dodala je Majkićeva, koju su u svojim raspravama podržali i ostali poslanici SNSD-a.

Reagujući na iznesene stavove SNSD-a, Beriz Belkić iz Stranke za BiH ocijenio je da bi se usvajanjem ovakvih rješenja dobila “nefunkcionalna parainstitucija”.

“Takvu državu i takve institucije EU ne prihvata”, rekao je Belkić, dodavši da BiH sve manje liči na državu.

Poslanik SDA Šefik Džaferović pridružio se Belkićevom mišljenju, tvrdeći da bi predloženi način finansiranja Savjeta za državnu pomoć proizveo “jednog mutanta”.

Pozivajući poslanike da se predloženi zakon usvoji u prvom čitanju, Džaferović je rekao da bi amandmani trebalo da budu tehnički i da “ne udaraju u temelje zakona koji su vlade eniteta i Savjet ministara, uz pomoć Evropske komisije, brižljivo pripremali”.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Drago Kalabić zaštitio je pravo poslanika da ulaganjem amandmana aktivno učestvuju u kreiranju zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Poruka je Evrope da se sami dogovorimo o zakonu”, rekao je Kalabić ističući da je prošlo vrijeme kada se iz BiH Briselu govorilo kakva bi rješenja trebalo da nametne.

Poslanici SDP-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i Saveza za bolju budućnost BiH podržali su predloženi zakon o državnoj pomoći, pri čemu je Mato Franjičević iz HDZ-a BiH izrazio nadu da će donošenjem zakona biti ukinuta dosadašnja praksa stranačkog i nacionalnog opredjeljivanja pri dodjeli pomoći.

Prijedlogom zakona o sistemu državne pomoći u BiH uređuju se opšti uslovi za dodjelu, kontrolu dodjele i korištenje državne pomoći, s ciljem uspostavljanja i obezbjeđivanja konkurentnih tržišnih uslova, kao i izvršavanja preuzetih obaveza po zaključenim međunarodnim ugovorima koji sadrže odredbe o državnoj pomoći.

Predloženim zakonom predviđeno je osnivanje Savjeta za državnu pomoć kao javne institucije koja bi se starala za dosljednu primjenu Zakona na teritoriji cijele BiH. Savjet bi se sastojao od sedam članova – po dva člana Savjeta ministara i entitetskih vlada te jednog iz Brčko distrikta, a za donošenje odluka potrebno je da za njih glasa najmanje šest članova Savjeta.

Usvajanje zakona o državnoj pomoći je, uz usvajanje zakona o popisu stanovništva, te provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, uslov da BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU.

(SRNA)