BiH mora mijenjati svoj ustav: političari daleko od dogovora
Bosna i Hercegovina mora promijeniti svoj ustav koji datira još iz Daytona, no političari se ne mogu dogovoriti o načinu na koji će se te promjene provesti. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu još je u decembru 2009. godine donio presudu po kojoj BiH diskriminira pripadnike manjinskih naroda uskraćujući im tzv. pasivno biračko pravo jer, na primjer, samo etnički Srbin, Bošnjak i Hrvat mogu biti članovi državnoga predsjedništva. Presuda je donesena temeljem žalbe jednoga Židova (Jakob Finci) i jednog Roma (Dervo Sejdić) i mora biti provedena kako bi Bosna i Hercegovina uopće mogla predati kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji.
Riječ je o ozbiljnom kršenju Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a osim ustava, BiH mora promijeniti postojeće izborno zakonodavstvo.
Formirano je parlamentarno povjerenstvo koje se treba baviti provođenjem presude u slučaju Finci-Sejdić i upravo ovoge sedmice predstavnici stranaka koje imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH pred spomenutim povjerenstvom izlažu svoje stavove o tome kako se presuda iz Strasbourga treba provesti.
Na vidjelo su isplivale sve razlike među ključnim političkim strankama u BiH koje promjene ustava žele izvesti tako da idu u korist njihovih političkih opcija. Bosanski Srbi žele minimalne ustavne promjene, ako je moguće takve koje bi jačale poziciju entiteta. S druge strane, Bošnjaci žele jačanje središnjih državnih institucija, a hrvatski predstavnici preko primjene presude Europskog suda za ljudska prava žele riješiti neke od problema s kojima su suočeni, na primjer spriječiti da mimo većinske volje hrvatskih glasača bude izabran njihov predstavnik u Predsjedništvu, kao što tvrde da se dogodilo prilikom izbora Željka Komšića. SDP BiH se, pak, deklarativno zalaže za takvo rješenje koje će umanjiti utjecaj ekskluzivno etničkog predstavljanja u »kolektivnom šefu« bosanskohercegovačke države.
»Dogovor nije ni na vidiku«, kazao je Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) i visoki dužnosnik SNSD-a Milorada Dodika.
Beriz Belkić, zastupnik Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kazao je da bi pokušaj rješavanja tog pitanja mogao dovesti do još dubljih podjela u zemlji i temeljitog urušavanja njezina ustavno-pravnog ustroja. Belkić tvrdi da hrvatske stranke te one koje dolaze iz RS-a pripremaju »opasne« prijedloge kojima bi se praktično uspostavila dva entitetska ustavno-pravna sistema unutar države.
U suštini, jasno je da provođenje presude u slučaju Finci-Sejdić nalaže neku vrstu neposrednog izbora članova Predsjedništva BiH i određene promjene u načinu funkcioniranja državnoga parlamenta. No, pogledi na to kako to učiniti su dijametralno suprotni.