Počeo ključni samit EU-a

… sastaju čelnici svih 27 zemalja članica, a nakon njih samo šefovi država ili vlada 17 zemalja eurozone. Samit 27-orice trebao bi trajati samo sat vremena, dok za sastanak 17-orice nema predviđenog roka i ne isključuje se mogućnost da se odulji kasno u noć, javila je Hina.

Predsjednik euroskupine, tijela koje okuplja ministre finansija eurozone, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izjavio je prije sastanka kako očekuje opipljive rezultate, ali ne i sve detalje, što bi moglo značiti da će biti još sastanaka. Ovo je već drugi samit u razdoblju od tri dana – u nedjelju su se također okupili evropski čelnici kako bi se pokušali približiti dogovoru.

Svi se slažu da treba naći održivo rješenje za Grčku otpisivanjem dijela njezina duga, da treba dokapitalizirati banke kako bi mogle amortizirati gubitke na grčkim obveznicama i povećati zaštitnu moć evropskog fonda za finansijsku stabilnost kako se kriza ne bi proširila i na druge zemlje, u prvom redu na Italiju. Ali, do konačnih odluka treba naći odgovore na mnoga pitanja, tako da pozitivan ishod nije zajamčen.

“Treba još puno problema riješiti i pregovarati, dakle posao još nije završen”, izjavila je po dolasku njemačka kancelarka Angela Merkel.

“Približavamo se istini, danas moramo donijeti opipljive odluke, ali sigurno nećemo imati sve pojedinosti”, rekao je Juncker po dolasku na samit.

Kancelarka Merkel došla je u Bruxelles s jakim mandatom njemačkog saveznog parlamenta da brani njemačko stajalište o jačanju evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF).

Najviše je nedoumica kako pojačati kreditnu sposobnost EFSF-a a da se pritom ne povećavaju jamstva država članica. Zaštitna moć toga fonda treba se povećati “učinkom poluge”, ali se treba dogovoriti kakva će ta “poluga” biti.

Njemačka je uspjela nametnuti svoje stajalište i iz toga isključiti Evropsku centralnu banku, što je tražila Francuska. Pariz je tražio da se EFSF registrira kao banka koja bi mogla neograničeno posuđivati od Evropske centralne banke, dok Nijemci nisu htjeli ni čuti za to jer bi to značilo štampanje novca i inflaciju.

Merkel je u svom govoru u Bundestagu izjavila da “treba popraviti manjkavosti u Evropskoj uniji, sada ili nikada”, te da je jedini način da se to učini kroz promjene Ugovora o EU-u.

“Eurozona mora iskoristiti prigodu koju nudi ova kriza, jer će u suprotnom uslijediti neuspjeh”, rekla je Merkel.

Britanski premijer David Cameron pozvao je svoje partnere da pronađu “najcjelovitije moguće rješenje za dužničku krizu”, jer je to u interesu i Velike Britanje iako nije dio eurozone.

Što se tiče dokapitalizacije banaka, postignuta je suglasnost da se stopa adekvatnosti kapitala podigne na devet posto. Prema nacrtu izjave čelnika zemalja članica, banke bi trebale postići tu stopu do 30. juna 2012. godine. Do novog kapitala banke bi trebale doći sljedećim redoslijedom: najprije bi same trebala pokušati naći taj novac na finansijskom tržištu, ako to ne uspije onda se obraćaju vladama u svojim državama, a zadnja je mogućnost obraćanja europskom fondu za finansijsku stabilnost (EFSF).

Zemlje EU-a su se u julu dogovorile da pojačaju otpornost banaka i propisale da banke moraju u rezervi imati sedam posto vlastitih sredstava do 2019. godine. Međutim, sada se traži devet posto, i to ubrzano, jer je potrebno osigurati da banke prežive gubitke na grčkim obveznicama.

U dokumentu se ne spominje iznos potreban za dokapitalizaciju banaka, iako su prošle sedmice ministri finansija zaključili da će biti potrebno 108 milijardi eura.

Tačan iznos će ovisiti o tome u kojem će postotku privatni sektor pristati na otpis grčkih dugova.

(FENA)