Kasarna Medžidija izgrađena zbog straha od mogućih napada
Na lijevoj obali Miljacke, tačnije mjesto gdje se nalazi današnji Konak, bilo je jedno od glavnih ekonomskih i političkih tačaka starog Sarajeva. Inače, lijeva obala Miljacke uvijek je bila značajna. Tuda je prolazio put prema Kozijoj ćupriji, odnosno izlazu iz grada, a postavljanjem pruge u vrijeme austrougarske vladavine, to je postalo i industrijski važno područje.
Za vrijeme Osmanlija taj dio grada imao je nekoliko važnih i poznatih objekata. Kako je osmanska vlast tada već bila na izdisaju, stanovništvo Sarajeva je 1854., zbog straha od mogućih novih napada, dalo da se izgradi vojna kasarna. To su uradili prvenstveno kako se ne bi ponovio neki Eugen Savojski ili Vuk Jajčanin dok osmanska vojska boravi na zapadnom frontu.
Simbolični novac
Bila je to najveća zgrada u to vrijeme, koja se prostirala na 10 dunuma zemlje. Zvala se Medžidija, što je označavalo turski srebreni novac, simbolizirajući novac koji su građani dali za gradnju, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac znamenitosti Sarajeva.
– Nalazila se na području današnje ulice Za Beglukom. Sagrađena je bila od kamena i ćerpića, u obliku velike palače ogromnih dimenzija, a njena gradnja trajala je pune dvije godine. Imala je posebno stiliziran ulaz sa pet lukova i tri etaže. Pokrivena je bila crijepom, a imala je tornjeve, koji su služili kao osmatračnice. Unutar objekta nalazilo se veliko dvorište – ističe Garibija.
Danas je u objektu smješteno Ministarstvo odbrane BiH
Velika važnost
Malo poslije, 19. septembra 1878. godine, Austro-Ugarska, na čelu s generalom Filipovićem, ušla je u grad i baš u ovoj kasarni održan je pobjedonosni zbor. Kao i tokom osmanlijske vlasti, i za Austro-Ugarsku je ovaj objekt imao veliku važnost. Ona je u to vrijeme doživjela redizajn, koji je radio arhitekta Karlo Paržik.
– To je dugo trajalo. Rušili su dio po dio zgrade i pravili svoju novu komandu u klasičnom stilu. Kasnije, za vrijeme Jugoslavije, zgrada je i dalje služila kao kasarna, a za vrijeme SFRJ tu je bila komanda Druge armijske oblasti JNA. Danas ova zgrada služi Ministarstvu odbrane BiH – zaključio je Garibija.
Građanima trebala sigurnost
Jedan od razloga što su Sarajlije dale da se izgradi ova kasarna bili su i česti neredi. Građanima je trebala sigurnost, da se, ukoliko izbije neki problem ili se desi napad na grad, može braniti glavni političko-ekonomski centar Sarajeva.
(dnevniavazba)
