Turbeta i Paviljon kod Ali-pašine džamije

0

Turbeta i Paviljon kod Ali-pašinedžamije

Tokom 1910. godine, dolaskom Austro-Ugarske, uz turbe je izgrađen i Paviljon

Prilikom ulaska sultana Mehmeda Fatiha u Sarajevo 1463. godine, kod današnje Ali-pašine džamije odigrana je velika bitka, u kojoj su živote izgubila dvojica velikih sufija Ajnided i Šemsided. Njima je tadašnja vlast izgradila turbe, na mjestu gdje je danas okretaljka za tramvaj “šesticu” na Skenderiji.

Ubrzo nakon toga, Osmanlije su činile neku nepravdu prema tadašnjem stanovništvu, a u odbranu naroda svih vjera stali su Damijan i Kuzmanov, koji su zbog te pobune prema vlasti zatvoreni, a nakon nekoliko dana mučenja su i umrli.

Nisu bili muslimani, ali su, prema nekim predajama, zbog svog zalaganja za muslimane, primili islam te su ih ovi ukopali u blizini već postojećeg turbeta Ajnideda i Šemsideda. Poslije toga, narod je počeo primjećivati da se iz njihovih mezara pojavljuje neka svjetlost, što je označavalo nešto sveto, zbog čega su Osmanlije i njima podigle turbe, govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva.

Jedinstvena cjelina

– To je tako stajalo sve do dolaska Austro-Ugarske. Znajući šta to turbe predstavlja za muslimane, oni su na tom mjestu počeli praviti Paviljon, koji je završen 1910. godine. Interesantno je da time nije uništeno turbe nego je ukomponirano sa Paviljonom, čineći jedinstvenu cjelinu. Imao je dva manja tornja, koja su označavala Damijana i Kuzmanova, a u Paviljonu je bila gradska kafana, te tabaci, danas poznatije kao trafika. Sagrađen je bio u pseudomaurskom stilu, poput današnjeg Fakulteta islamskih nauka  – ističe Garibija.

Gradska kafana koja je tu napravljena, postala je poznata među narodom. Imala je svoje divanhane i šiltete, a u njoj se okupljala uglavnom napredna gradska omladina. To je tako trajalo sve do 1914. godine, tačnije do atentata na Franca Ferdinanda, kada je jedna velika grupa ljudi, na čelu s Gavrilom Principom, inače protivnici tadašnje vlasti, uhvaćena i odvedena u Arad u Rumuniji na izvršenje kazne. Kasnije se ispostavilo da je to grupa koja se svakodnevno okupljala u Paviljonu.

Strah od ustanka

– Među tim ljudima bila su i dvojica poznatih Sarajlija Behret Mutevelić i Avdo Sumbul, koji su ubijeni 1917. godine. Njihova tijela dovezena su u Sarajevo nakon Prvog svjetskog rata, 1925. godine, i zbog svog zalaganja za Bosnu, ukopani su u haremu Ali-pašine džamije. Dolaskom Kraljevine Jugoslavije na vlast, Paviljon je i dalje stajao na istom mjestu. No, u njemu su se počele okupljati nove mlade radničke snage pa je Jugoslavija 1932., zbog bojazni da će se desiti neki ustanak, srušila Paviljon zajedno s turbetima Damijana i Kuzmanova pod izgovorom da je to planirano regulacionim planom, a na njegovom mjestu sagradila je novo turbe Muteveliću i Sumbulu – naglašava Garibija.

 

To turbe bilo je izgrađeno u istom stilu kao i Ali-pašina džamija te i danas u haremu svjedoči o burnoj historiji koja se odigrala na tom lokalitetu.

 

Zbog Zavoda srušena i tekija

 

Za vrijeme SFRJ počela je gradnja danas poznatog Higijenskog zavoda, a tom prilikom srušeno je i turbe Ajnideda i Šemsideda. Srušena je i obližnja tekija, koja je bila sagrađena nakon turbeta.

(dnevniavazba)

Leave a Reply