Entitetske vlade srljaju u dužničko ropstvo: Inat Dodika i Lagumdžije stiže na naplatu

Vrtoglavi rast ino zaduženosti Republike Srpske (RS) za 632 miliona konveritibilnih maraka samo je dio ekonomske cijene koju će platiti ovaj entitet, ali i cijela BiH, zbog višemjesečnog jalovog natezanja entitetskih elita oko konstituiranja vlasti na državnom nivou. Najveći dio kredita od 632 miliona KM Republika Srpska će podići pod krajnje nepovoljnim, dakle komercijalnim uslovima, uz kamatu od 8 posto na godišnjem nivou, što praktično znači da će ukupno kreditno zaduženje RS-a, glavnica plus kamate, u samo nekoliko dana porasti za blizu milijardu konvertibilnih maraka!

Istovremeno i Vlada Federacije BiH priprema teren za novo kreditno zaduženje pod nepovoljnim uslovima: već početkom oktobra emitirat će prvu seriju obveznica u iznosu od 90 miliona KM, što će pokriti tek trećinu federalne budžetske rupe. Preostali manjak od oko 180 miliona KM do kraja godine Vlada FBiH vjerovatno će namiriti kao i Vlada RS-a: podizanjem kredita pod komercijalnim uslovima.

BiH je propustila priliku da golemi manjak budžetskog novca u entitetskim kasama nadomjesti kreditom MMF-a, koji je ugovoren 2009. godine pod vrlo povoljnim uslovima – sa trogodišnjim grace periodom i kamatom od svega 1,7 posto na godišnjem nivou. Kredit MMF-a je suspendovan do daljnjeg, zbog izostanka dogovora oko formiranja vlasti na državnom nivou, a uz kredit MMF-a “zaleđani” su i grantovi Svjetske banke i Evropske komisije u iznosu od 100 miliona eura, koji su striktno vezani za kreditni aranžman MMF-a.

Olahko posezanje entitetskih vlada za novim kreditnim zaduženjima najčešće se “pravda” navodno niskom zaduženošću države, što je samo djelimično tačno. Trenutni ino drug države od oko 6,3 milijarde KM nije prevelik u poređenju sa BDP-om koji je iznad 24 milijarde KM, te izvozom od oko 7 milijardi KM. Međutim, slika se potpuno mijenja kada se ino dugu države pridoda i dug komercijalnih banaka. Trenutna ukupna zaduženost BiH, države i banaka, premašuje iznos od 14 milijardi KM,  a s novim komercijalnim kreditima entitetskih vlada premašit će izos od 15 milijardi KM, što znači da se BiH nalazu u predvorju visoko zaduženih država.

Snažni rast ino zaduženosti BiH nije ni jedina ni najviša cijena koju će BiH platiti zbog višemjesečne blokade izbora državne vlasti. Visoku cijenu BiH će platiti i zbog sniženog kreditnog rejtinga, što  je definitivno gurnulo BiH u grupu nestabilnih država sa tzv. špekulativnim kapitalom. Međunarodna agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard&Poors zadržala je kreditni rejting BiH na niskom nivou B+, ali izgled više nije “stabilan” kao ranije, nego je po prvi put u posljednjih pet godina “negativan”.

U obrazloženju kreditne agencije Standard&Poors izričito se navodi da je kreditni rejtig pogoršan zbog povećanog političkog rizika i kašnjenja sa formiranjem vlasti na državnom nivou.

U praksi, pad kreditnog rejtinga znači da će država, banke i preduzeća plaćati višu kamatu na pozajmljeni novac. Riječju, zbog povećanog rizika krediti će biti skuplji, a opšti uslovi kreditiranja puno nepovoljniji.

Pad kreditnog rejtinga BiH dodatno će poljuljati povjerenje inostranih investitora, koji ionako sa puno opreza ulažu kapital u BiH. Već treću godinu zaredom, evidentan je pad direktih stranih investicija u BiH, u 2009. godini za 35 posto, a u 2010. godini za dodatnih 20 posto. Nesumnjivo će pad kreditnog rejtinga doprinijeti da se ovaj negativni niz nastavi i tokom narednih nekoliko godina jer je  priliv stranih investicija u neku državu tijesno povezan sa stabilnošću njenih institucija.

Izostanak dogovora entitetskih političkih elita ugrozio je i pretpristupnu pomoć BiH – IPA program – u iznosu od 96 miliona eura. Međutim, potencijalna šteta je neuporedivo veća, budući da se navedeni iznos odnosi samo na 2011. godinu, a eventualna suspenzija IPA programa za BiH obuhvatila bi cijelo razdoblje trajanja programa – sve do 2013 godine. Naime, IPA program, kao instrument pretpristupne pomoći, ustanovljen je za period od 2007. do 2013. godine i njime su zamijenjeni svi raniji programi pomoći (CARDS, PHARE, ISPA i SEPARD) državama koje kucaju na vrata Evropske unije. Gubitkom IPA programa, BiH bi izgubila nekoliko stotina miliona eura, što je prava sitnica u poređenju sa štetom koja bi nastala daljnjim zaostajanjem BiH na putu  evropskih integracija.

Vlada Republike Srpske uputila je u parlamentarnu proceduru šest odluka o kreditnom zaduživanju u ukupnom iznosu od 632 miliona KM. Pet od ukupno šest kredita spada u katagoriju komercijalnih kredita, kojima će Vlada RS-a popunititi budžetske rupe. Iznos od 120 miliona KM namijenjen je za finansiranje budžetskog deficita, dok je  kredit od 235 miliona KM namijenjen za finansiranje budžetskog deficita javnih fondova.

Trenutna ino kreditna zasuženost RS-a izosi 3,6 milijardi KM, a sa novih šest kreditnih linija, premašit će iznos od 4,5 milijardi KM.

Međutim, ako se trenutnom dugu republičkih institucija pridoda dug banaka i preduzeća, ukupni iznos ino zaduženosti RS-a premašuje 8,5 milijardi KM. To praktično znači da će sa novim kreditnim zaduženjem, ino dug RS-a premašiti vrijednost bruto domaćeg proizvoda, kao u slučaju Grčke, Italije i Španije, tri najzaduženije države Evrope.

Federalni premijer Nermin Nikšić nedavno je izjavio kako će se vlada na čijem je čelu “boriti za svako radno mjesto”, a kako će ta borba izgledati u praksi, upravo su se uvjerili radnici Konjuha iz Živinica. Njihovom je preduzeću potrebna bankarska garancija za kredit od 12,5 miliona KM, u protivnom, Konjuh će zatvoriti kapiju za 720 uposlenih radnika i otići u stečaj.

Federalna vlada i Vlada Tuzlanskog kantona odbile su zahtjev Konjuha, uz obrazloženje da je riječ o većinskom privatnom preduzeću prema kome ni federalna ni kantonalna vlada ne mogu preuzimati nikakve finansijske obaveze.

Ali, ništa bolje nije prošlo preduzeće u većinskom državnom vlasništvu, Krivaja iz Zavidovića, koje upošljava blizu 1.300 radnika. Za pokretanje proizvodnje u ovom preduzeću, vlada premijera Nikšića izdvojila je svega 400 hiljada KM, što je svega 10 posto duga ovog preduzeća za potrošenu električnu energiju!

Trenutni budžetski deficit federalne Vlade iznosi 253 miliona KM: 90 miliona KM pokrit će se prodajom obveznica, a preostali iznos federalna Vlada će najvjerovatnije pokriti iz kredita komercijalnih banaka, piše “Slobodna Bosna”.

(24sata.info)