Nekoliko tona sirovog kanabisa vrijednosti više miliona maraka, koji je Federalna uprava policije (FUP) u saradnji s kantonalnim MUP-ovima zaplijenila prošle sedmice na prostoru Parka prirode Hutovo blato, a potom i Novog Travnika, te uznemirenost javnosti zbog zloglasnog slučaja “Turković” povod su ekskluzivnog intervjua koji je za “Dnevni avaz” dao direktor FUP-a Dragan Lukač.
Na početku razgovora Lukač priznaje da je i sam bio iznenađen rezultatima akcije u Hutovom blatu i Novom Travniku. Otkriva da je riječ o potpuno odvojenim slučajevima i osobe koje su privedene u ove dvije akcije nisu povezane.
Dodatne provjere
– Imamo dobrih rezultata u oblasti istraga o ovim vrstama krivičnih djela, za koje je FUP po zakonu nadležan. Hutovo blato za kriminalce je bilo idelan prostor za uzgoj kanabisa, zbog svojih klimatskih osobina, zbog kojih je tu i uzgojena ogromna količna vrlo kvalitetne marihuane koja je već bila zrela za berbu.
Zbog nepristupačnog i močvarnog terena kojem se može prići samo čamcima, upotrijebio sam velike i ljudske i materijalno-tehničke kapacitete u toj akciji, uključujući i našu Specijalnu i Helikoptersku jedinicu i ronilačke timove. Ono što je tamo nađeno najveći je zasad, odnosno najveća količina marihuane koja je otkrivena u posljednjih pet do deset godina ne samo u BiH nego na prostoru Balkana, pa i šire – kaže Lukač.
Koliko je osumnjičenih osoba u ovom narko-klupku i može li se govoriti o kriminalu međunarodnog karaktera?
– Ovo su enormne količine. Za Hutovo blato prijavili smo četiri osobe Kantonalnom tužiteljstvu Mostar, a za Novi Travnik dvije osobe smo predali Tužiteljstvu Srednjobosanskog kantona. Radimo i dodatne provjere u vezi s tim i drugim osobama koje su eventualno uključene u tu vrstu kriminala.
Posebnu satisfakciju daje mi činjenica da je akciju u Travniku u najvećem dijelu odradio naš tamošnji novoosnovani detašman, što je praktična manifestacija projekta koji FUP realizira u ovoj godini u sklopu jačanja terenskog rada.
Inače, oba ova slučaja imaju međunarodni karakter. Ta droga i s prostora Hutovog blata, pa i iz SBK, distribuira se ne samo na prostoru BiH nego ide i prema Hrvatskoj i drugim evropskim zemljama. Hrvatska je jedna od ozbiljnijih destinacija.
Meksički narko-karteli
Rasturanje teških droga, sudeći prema onome što se dešavalo u posljednjih godinu dana te razotkrivenim slučajevima organiziranih mafijaških grupa, poput “Turkovića” ili “Dacića”, uzelo je velikog maha i u BiH. Građani su izuzetno uznemireni saznanjima o monstruoznim djelima koja podsjećaju na najgore meksičke narko-kartele. Koliko policija ulaže napora u ovom zaista ogromnom problemu i može li se govoriti o postojanju narko-kartela i u našoj zemlji?
– Možda je malo preteška kvalifikacija u stručnom, pojmovnom smislu definiranja narko-kartela i njihovog postojanja na prostoru BiH. Mislim da za to treba istražiti čvršću argumentaciju koja bi eventualno mogla potvrditi postojanje narko-kartela. No, problem organiziranog bavljenja ovom vrstom kriminala sigurno postoji. To nije upitno.
Zar dramatične slike leševa žrtava iz slučaja “Turković”, koje su objavljene u medijima, nisu dovoljan argument?
– Pazite, to nije sporno. I ukoliko su zaista tačni i egzaktni podaci da je ranijih godina od te organizirane kriminalne grupe vršena nabavka i distribucija ili rasturanje i prodaja čak 150 do 200 kilograma teških opojnih droga na mjesečnom nivou, onda su to pokazatelji kojim sam i ja iznenađen.
To znači da je na godišnjem nivou rasturana jedna i po do dvije tone teških opojnih droga i ta količina je odnekud morala doći u Sarajevo, biti prepakirana, miksana, distribuirana, itd. To su vrlo ozbiljni podaci koji govore o prisustvu te vrste kriminala u najtežem obliku na našim prostorima. Zaista ne mogu da vjerujem da, ukoliko se to zaista odvijalo u tolikim količinama, policijski i tužiteljski organi nisu na vrijeme bili u situaciji da to evidentiraju, otkriju i poduzmu odgovarajuće mjere.
Međunarodni elementi
U tom smislu javnost posebno zanima ima li policija saznanja i radite li na otkrivanju eventualnih nalogodavaca ili ostalih izvršilaca iz slučaja “Turković”, s obzirom na to da je iz posljednjih dešavanja očigledno da su neki njegovi kraci još na slobodi. Na to ukazuju i uznemirujući primjeri pritisaka na tužioce, prijetnje advokatima, među kojima je posebno alarmantan slučaj prošlosedmičnog pokušaja ubistva advokata Senada Krehe…
– Taj slučaj je u sudačkom procesuiranju i bilo kakav rad u vezi sa samim predmetom u smislu njegovog proširivanja može biti isključivo iniciran od postupajućeg tužitelja. Mi za sada nemamo u vezi s tim zahtjeve bilo koje vrste od Tužiteljstva. No, kao policijski organ pratimo situaciju koja se odvija u vezi sa samim suđenjem, informacijama i podacima koji se pojavljuju na različite načine, ne samo kroz medije nego i u drugim segmentima.
Svakako da ćemo, ukoliko dođemo do saznanja koja budu konkretizirala neka nova djela i izvršitelje, poduzeti mjere sukladno nadležnosti FUP-a. Ovdje se u odnosu na to što je do sada riješeno i procesuira se, radi o kriminalu koji ima međunarodne elemente, a gdje su, prije svega, nadležnosti za postupanje na SIPA-i. No, FUP će, ukoliko dođe do bilo kakvih saznanja i dokaza, poduzeti mjere.
Vjerovatno je da ima još izvršilaca koji nisu obuhvaćeni procesuiranjem. Sigurno je i da tu ima pojedinaca s različitim ulogama, a ja bih bio vrlo zadovoljan da nam, ako neko ima saznanja bilo koje vrste u vezi s tim slučajem i osobama povezanim s tom kriminalnom grupom i njenim djelima, onda ta saznanja i dostavi.
Posebno tu mislim na pojavljivanje informacija u medijima da, iako je ova grupa optužena za pet ubojstava, postoji mogućnost da ima još pet do šest osoba koje su ubijene i navodno bi se mogle dovesti u vezu s izvršiteljima iz te grupe. Međutim, nisam vidio koje su to osobe, o kojim se ubojstvima radi i zato, ukoliko neko ima saznanja o tome, treba ih dostaviti policiji, a mi ćemo sigurno poduzeti ono što je u našoj nadležnosti.
Moramo zadržati nivo depolitizirane policije
Djelimično se u javnosti stječe dojam da najave ministara unutrašnjih poslova koji iniciraju izmjene federalnih zakona u pravcu da se njima daju veće ovlasti nad kontrolom operativnog rada policije, doživljavate kao politički pritisak i pokušaj narušavanja neovisnosti policije. Je li to tačno?
– Policija u BiH profilirana je kroz jedan vrlo ozbiljan projekt uspostave profesionalne depolitizirane policije koja radi u okviru evropskih standarda. Taj projekt realiziran je cijelu posljednju deceniju i više, uz asistiranje međunarodnih subjekata u BiH i dosegli smo nivo policije koja se u svom radu zaista može porediti s policijama evropskih zemalja, a to podrazumijeva njenu potpunu operativnu samostalnost.
To znači da se policija u svom poslu mora kretati isključivo u okviru zakona, bez ikakvog političkog uplitanja. Ovdje je riječ o inicijativama za izmjene kantonalnih zakona o unutarnjim poslovima, koje su krenule prije neke tri godine, usvojene su u Goraždanskom i Tuzlanskom kantonu, a u ostalih osam kantona još stoje ili u vladama ili skupštinama, jer su bili izbori i nisu prošli proceduru. Te izmjene definiraju stvaranje zakonskih pretpostavki za operativnu i finansijsku samostalnost uprava policija u kantonima.
Kako su prošli izbori, ta procedura nastavljena je od novih ministara unutrašnjih poslova koji su došli. Jedan broj njih ima drugačije poglede u odnosu na ranije predložena rješenja. Ima tu različtih ideja, ali još nije ništa ozbiljnije definirano. No, siguran sam da moramo zadržati, ako ništa drugo, onda ovaj dostignuti nivo profesionalne i depolitizirane policije. Mislim da tu neće biti ozbiljnijih odstupanja od onoga što treba biti.
Nisam ničiji čovjek!
Ima li pritisaka u Vašem radu i kako komentirate određene napise u nekim medijima, ponajviše u jednom sedmičnom listu, gdje Vas prozivaju da, tobože, radite pod utjecajem Sulejmana Tihića ili Zlatka Lagumdžije, pa čak i za to da ste usporili istragu u slučaju “Turković” slanjem u penziju policijskih inspektora koji su radili na tom predmetu te da ste navodno u penziju poslali i istražitelje koji su radili na tzv. slučaju “Reket”?
– Ne bih to definirao kao pritisak. Pročitam ja te članke, ali to su potpuno neutemeljene ocjene. Takvi napisi dolaze ili su inicirani od pojedinaca koji možda imaju neke svoje interese. Ja nisam ničiji čovjek!
Ne odgovaram ja ni Tihiću, ni Lagumdžiji, ni nikome od političara. Ja sam čovjek zakona i za svoj rad sam odgovoran jedino građanima ove zemlje, Vladi Federacije i ministru unutarnjih poslova FBiH.
Te špekulacije potpuno su neutemeljene i bit ću vrlo konkretan. Recimo, predmet “Reket” nikada nisam ni vidio, to su stvari koje su rađene prije dvije-tri godine ovdje u Upravi i on je davno, što se policijskog rada tiče, završen, stavljen u proceduru prema tužiteljstvima i sudovima. Kada je riječ o umirovljenju ljudi, to nikakve veze nema ni sa jednim predmetom. Ljudi koji su ispunili uvjete, po sili zakona otišli su u mirovinu i tako će biti sa svima koji ispunjavaju uvjete, jer zakon je za sve isti.
(dnevniavazba)
