Početak pritiska Washingtona na RS

Vodeći britanski vojno-politički analitičar Pol Biver tvrdi da je nova američka administracija već spremila „pakleni plan za Bosnu”, u kojem je sve moguće, počev od izazivanja vještačkih sukoba i zaoštravanja situacije koji treba da rezultiraju „socijalnom ili političkom eksplozijom”.

Ovaj plan skovali su tzv. stari kadrovi, koji su u vrijeme rata bili duboko uvučeni u krizu u BiH, a sve je organizovano na nagovor bošnjačkih lobista koji su ubijedili SAD da premijer RS Milorad Dodik sprema otcepljenje od BiH – ističe Biver.

Da li je tekst u „New York Timesu “, u kojem se tvrdi da RS sprema otcjepljenje od BiH početak ostvarivanja tog „paklenog plana”?

– Taj senazacionalistički tekst o otcjepljenju RS i navodnim planovima Hrvatske za napad na RS, smišljeno je plasiran upravo u trenutku kada Obamina administracija razmišlja o eventualnom novom pritisku, ne samo na Banjaluku, nego i na Beograd. Smješne su tvrdnje „New York Timesa” da se RS sprema na otcjepljenje od BiH, a da će Hrvatska zauzvrat bombardovati Banjauluku.

Hrvatska je na korak od EU i bilo bi zaista idiotski da neko iz Zagreba sprema tako glupavu akciju. Osim toga, ni Banjaluka nije toliko naivna da bi u ovakvoj geopolitičkoj situaciji tražila nekakvo otcjepljene od BiH. U London još nije stigla zvanična informacija da premijer RS Milorad Dodik traži otcjepljenje. Međutim, to što je objavljeno u „New York Timesu ” navodi na potpuno drugačiji scenario. Naime, poznato je da je ovaj dnevnik u bliskim vezama sa novom administracijom Baraka Obame i baš zbog toga ove tvrdnje tvrdnje treba posmatrati kao početak pritiska Washingtona na RS. Ovo je diplomatska igra koja se igra na duži rok – ističe Biver.

Može li se očekivati jačanje tog pritiska?

– Nema sumnje u to! I tekst u „New York Timesu ” je samo jedan oblik tog, nadolazećeg pritiska. Obamina administracija sada snažno pokušava da „popravi” sve ono što su Bušovi stratezi zanemarivali i stavljali u drugi plan. Bosna je jedno od tih pitanja. O tome, između ostalog, svjedoči i imenovanje Ričarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma, na veoma važnu funkciju u Stejt departmentu. Činjenica je da Holbruk, blago rečeno, gaji veoma snažna osećanja prema Balkanu i ne treba posebno pominjati njegovu snažnu antipatiju prema svemu što nosi prefiks „srpsko”. Stvar je u tome što on i mnogi drugi koji su bili snažno angažovani na Balkanu u vrijeme Klintonove administracije Bosnu doživljavaju kao nedovršen posao.

Kako će SAD ostvariti svoj scenario?

– Vjerujem da je ovaj članak u „New York Timesu ” samo početak čitave serije diplomatskih poteza. U narednim mjesecima bićemo svjedoci mnogih drugih oblika pritisaka Obamine administracije na RS. Amerikanci će pokušati da situaciju u Bosni prilagode svojim interesima, koji nisu nužno u skladu sa interesom naroda RS.

Na kakav pritisak konkretno mislite?

– Nisam siguran koliko će Stejt Department daleko ići. Ali, jedno je sigurno – biće i diplomatskog i ekonomskog pritiska. Amerikancima ne odgovara trenutno ustavno uređenje BiH, pogotovo kad je reč o RS, ali ni snažna hrvatska autonomija, i sigurno je da će pod uticajem jakih lobističkih grupa pokušati da promene takvo stanje.

Činjenica je da nijedan političar iz RS nikada nije uputio bilo kakav poziv na otcepljenje. Zašto se onda aktivira takva priča kao nešto što je ozbiljno i gotovo izvesno?

– Upravo iz tog razloga mi je i cijela ova priča toliko čudna. Jer, u posljednjih godinu dana, čak ni najradikalniji srpski političari ne govore o otcjepljenju RS od Bosne. Poznato je da ono što govore i rade i jeste želja da se BiH uredi kao federalna država. Zato mi je ova priča o otcjepljenju, koje niko i ne pominje, toliko čudna, a što me navodi na zaključak da je problem, možda, i u identifikaciji pravca koji namjerava da zauzme nova Obamina administracija.

Izvor:Press