Naime, nova finska vlada u startu je najavila da neće sudjelovati u kreditima za spašavanje Grčke i drugih prezaduženih zemalja euro-zone, ako se ne promijene uvjeti tih zajmova.
“Ubuduće Finska u te svrhe u inozemstvo neće poslati nijedan euro ako ne dobije određene garancije”, precizirala je njihova ministrica financija Jutta Urpilain.
Među garancijama koje bi bile odgovarajuće ona je spomenula i grčke otoke, što se dosad nije čulo iz krugova nijedne vlade u zemljama euro-zone. Dosad su takvi prijedlozi bili, uglavnom, tema njemačkih tabloida i na njih je službena Atena reagirala vrlo nervozno, gotovo bijesno.
Urpilain je konkretno predložila da Grčka izdvoji dio državne imovine u holding čije bi dionice služile kao garancija za kredite. “Grčka ima mnoštvo nekretnina, otoka i druge imovine”, rekla je ona i navela procjenu prema kojoj imovina grčke države vrijedi oko 300 milijardi eura.
A baš toliko iznosi i grčki dug. Finske zahtjeve podržao je odmah slovački ministar financija Ivan Mikloš. Ovim povodom oglasio se i češki ministar financija Miroslav Kalousek, iako Češka nije članica euro-zone.
On je upozorio da je uvođenje ovih garancija dvosjekli mač jer će odmah poskupjeti sve što nemá garanciju, čime bi se mogla otvoriti Pandorina kutija. Opstanak europske monetarne unije ovisi o situaciji na grčkim ulicama, ali i o procesu koji je nedavno počeo na njemačkom sudu.
Naime, političari i ekonomisti protive se kreditiranju Grčkoj navodeći da krše imovinska prava svih Nijemaca, kao i ovlasti parlamenta koji bi trebao odlučivati o davanju novca.
Stoga su podignuli tužbe, a tvrde da nije pošteno da radni narod Njemačke plaća za razmetanje i troškove druge nacije. Ako njemački ustavni suci presude u njihovu korist, moglo bi doći do još veće ekonomske kataklizme od one u SAD-u.
slobodnadalmacijahr