Stanovništvo Srbije “izumire”
IslamBosna.ba-Razlika između broja umrlih i rođene djece u prošloj godini dostigla rekordnu brojku. 2010. rođeno 2.000 beba manje u odnosu na 2009, piše Politika.
Srbija je prošle godine izgubila omanji gradić poput Jagodine ili Bačke Palanke jer je razlika između broja umrlih i rođene djece lane dostigla rekordnu cifru od 34.907, najnoviji su podaci Republičkog zavoda za statistiku, uz podatak da je prošle godine umrlo ukupno 103.000 stanovnika.
Negativan prirodni priraštaj najveći je ikada zabiljležen u mirnodopskim uslovima u našoj zemlji i među najvišima u Evropi, kaže Goran Penev, istraživač u Centru za demografska istraživanja Srbije.
Zabrinjavajući je podatak da je broj rođene djece poslije dvije godine rasta pao. U 2010. godini rođeno je za oko 2.000 beba manje nego prethodne.
“Razlika nije drastična, ali, nažalost, prekinut je pozitivan pomak koji smo zabilježili dvije godine ranije. Nadali smo se da je prekinut taj negativni trend, ali očigledno je da predugo traje”, ističe sagovornik Politike i dodaje da na zasnivanje porodice i rađanje djece utiče i ekonomska kriza čije posljedice se još osjećaju, visok procenat nezaposlenosti, niske plate…
Više je umrlih nego rođenih u čak 157 srpskih opština, a samo u osam je situacija obrnuta. Prvo mjesto je zauzeo sandžački Tutin sa pozitivnim priraštajem od 11,4 promila, iza njega je Novi Pazar (8,3 promila), pa slijede Preševo (3,1 promila), Sjenica (2,6 promila), Bujanovac (1, 9 promila), Novi Sad (1,3 promila), Zvezdara (0,6 promila) i Grocka (0,1 promila).
“Od 1992. bilježi se ‘izumiranje’ stanovništva, jer je prirodni priraštaj konstantno negativan. Brojevi živorođenih i umrlih su manji u odnosu na prethodnu godinu. Jedan od razloga je manji broj rođenih u toku Drugog svjetskog rata, a to su upravo ljudi koji ulaze u grupu starijih od 65 godina čija je smrtnost najviša”, kaže Penev i dodaje da su Srbi i dalje među demografski najstarijim nacijama u Evropi i da je prošle godine broj starijih od 65 godina života za 12 odsto bio veći od broja mlađih od 15 godina.
Sredinom 20. vijeka rađano je oko 150.000 djece godišnje, a prošle godine samo 68.000. Žena u Srbiji tada je prosečno rađala više od troje djece.