Bitno da BiH ne zaostaje prema EU

“Prije nekoliko godina BiH je bila ispred mnogih drugih, a sada je na začelju. S tog aspekta mislim da je dobro što se primjenjuju inovativni pristupi, poput strukturisanog dijaloga, za koji vjerujemo da bi mogao donijeti neki pozitivni rezultat”, kazao je Graseli.

Graseli je istakao da postoji pozitivan pomak u ostvarivanju prava bh. radnika u Sloveniji.

 NN: Bilo je problema s bh. radnicima u Sloveniji, koji su protestovali jer tvrde da im se krše radna prava. Kakva je sad situacija?

GRASELI: Situacija se dosta promijenila nabolje po tom pitanju nakon što se Slovenija dosta angažovala. Prvo smo išli u promjene ugovora o socijalnoj sigurnosti s namjerom da ti ljudi dobiju mnogo bolji status nego što su ga imali dosad. To je sada urađeno. U međuvremenu, ne znam da li su promjene ugovora i ratifikovane u parlamentu BiH zbog ove situacije u vezi s formiranjem vlasti. Sa druge strane, ide se u sklapanje ugovora o zapošljavanju, koji će biti na nivou standarda EU na tom planu. Vjerujem da će s tim promjenama stvari biti riješene tako da se to više neće dešavati. A što se tiče protesta, oni imaju pravo da isto kao i radnici Slovenije protestuju i traže prava koja misle da im pripadaju.

Kao ambasador, ja sam zainteresovan da investitori koji žele ovdje investirati – ostanu

NN: Kako su slovenačka država i društvo odreagovali na te proteste?

GRASELI: U jedan dio rješenja su bili uključeni politička sfera i vlasti. Ali i civilno društvo u Sloveniji je bilo veoma angažovano oko tog problema cijelo vrijeme, a čak su se povezali i sa sličnim nevladinim organizacijama iz BiH. Svi zajedno su se angažovali na ostvarivanju prava tih ljudi, što je sigurno nešto za pozdraviti i nešto što predstavlja pozitivan proces. To svakako ukazuje i na osjetljivost i brigu slovenačkog javnog mnjenja u vezi s tim problemima.

 NN: Kakva je trenutno ekonomska saradnja između BiH i Slovenije?

GRASELI: Sad je situacija u BiH takva da nije najpovoljnija za strane investitore, ali uprkos tome imamo primjera aktivnosti da se to promijeni. Kao ambasador Slovenije, ja sam zainteresovan da ti primjeri uspiju i da ti investitori koji žele ovdje investirati ostanu tu i da ne odu u neku drugu zemlju. Mislim da ima osnova za optimizam. I sa jedne i sa druge strane ljudi koji su angažovani na uspostavljanju tih kontakata su stručnjaci koji znaju šta rade. Mislim da je vrlo dobro da se kroz uvođenja novih tehnologija to dodatno popravi i da se ti ljudi dokažu kao stručnjaci.

NN: Kako komentarišete činjenicu da još nemamo novu izvršnu vlast na nivou BiH iako je previše vremena prošlo od izbora?

GRASELI: Nije dobro kada nastaje dojam da zemlja ide u smjeru stvaranja problema, a ne njihovog rješavanja. Kada bi se pokrenuo pozitivan trend u uspostavljanju vlasti, onda bi se to pozitivno odrazilo i na strane investitore. Jedan značajan korak u tom pravcu je da je formiran parlament i u toku je i konstituisanje Savjeta ministara. Ukoliko bismo i to uspjeli, onda bi to definitivno bio pozitivan signal.

NN: Jeste li optimist da je moguće to riješiti u skoro vrijeme?

GRASELI: Mislim da su stvari koje se najbolje mogu riješiti ovdje bez uticaja sa strane i nadam se da će problem tako i biti riješen. I nadam se da će prevladati osjećaj odgovornosti prema građanima da se to promijeni u pozitivnom smjeru.

NN: Hrvatska ulazi u EU, a Srbija je na pragu kandidature. Kako će se to odraziti na BiH?

GRASELI: Mislim da je za BiH jako pozitivno da će Hrvatska ući u EU jer će time granica EU doći do BiH. A drugo, i ostale zemlje regiona kreću dosta brzo naprijed i bitno je da BiH ne zaostaje za njima. Prije nekoliko godina BiH je bila ispred mnogih drugih, a sada je na začelju. S tog aspekta mislim da je dobro što se primjenjuju inovativni pristupi, poput strukturisanog dijaloga, za koji vjerujemo da bi mogao donijeti neki pozitivni rezultat.

NN: Kako komentarišete strukturisani dijalog, koji je započeo u Banjaluci dolaskom evropskog komesara Štefana Filea?

GRASELI: Bitno je da je partner država, a onda je bitno kako se te stvari koordinišu u samoj državi. Uspjeh će dosta zavisiti od toga kako će se uspjeti s tom koordinacijom.

NN: Slovenija je zasad jedina zemlja bivše Jugoslavije koja je članica EU. Kakva su vaša iskustva?

GRASELI: Sigurno u ovom materijalnom smislu Slovenija nikad nije bila na ovoj razini i to je rezultat politike koja je u stvari dovela do toga da je Slovenija članica EU i drugih najrazvijenijih asocijacija u svijetu. Mislim da kada bi Slovence i danas pitali, isto bi odlučili, mada još ima protivnika EU, jer treba znati da nije sve med i mlijeko ni u EU. Ali za male države poput Slovenije, to je odlična stvar, i na privrednom polju i na svim drugim poljima. Potrebno je za članstvo doseći određene standarde. To nije lako, ali ako se to želi doseći, onda se to može i ostvariti.

Vijestiba