EU uvodi mehanizme za zaštitu od lažnih azilanata

Predviđeno je uvođenje zaštitnih mehanizama, koji ne znače i automatsko vraćanje viza nekoj od zemalja. Razlog za uvođenje takozvane “zaštitne klauzule” je taj što se poslije liberalizacije viznog režima nekim zemljama Zapadnog Balkana, nekoliko članica Unije suočilo sa značajnim prilivom ljudi koji su doputovali bez viza, a potom to zloupotrebili traženjem azila, u čemu prednjači Srbija.

Gotovo da ne prođe dan, a da zvaničnicima Srbije sa neke od evropskih adresa ne bude skrenuta pažnja da zabrinjavajuće veliki broj državljana njihove zemlje, svakodnevno pokušava da dobije azil u nekoj od članica Evropske unije.

Iako se, zahvaljujući mjerama koje je srbijanska vlada uvela posljednjih sedmica, njihova brojka smanjuje, napredak je nedovoljan kako bi se otklonila opasnost od skidanja Srbije sa Bijele šengenske liste.

Na to je ukazao i šef delegacije Evropske komisije u Beogradu, Vincent Degert, koji je ponovio da se mora učiniti sve, kako bi se odluka o viznoj liberalizaciji sačuvala.

“Vlasti sada trebaju raditi na kratkotrajnim mjerama – da se pojača policijska kontrola granica, ali treba misliti i na dugoročnu perspektivu – inkluziju romske, albanske i drugih manjinskih zajednica, kao i da se uvedu mjere ekonomskog razvoja, obrazovanja, socijalne zaštite…“, rekao je Degert.

Problem velikog broja tražilaca azila sa Balkana, našao se i pred Evropskom komisijom, koja je u Briselu razmatrala mehanizme za privremenu suspenziju bezviznog režima pojedinim zemljama.

U Srbiji se ta rasprava pratila sa posebnom pažnjom, iako nije i jedina zemlja o kojoj se razgovaralo, rekla je direktorica vladinog ureda za Evopske integracije Milica Delević, koja ukazuje da je broj lažnih azilanata u narednom periodu neophodno oboriti.

“Najprije je važno razumjeti da to nije mehanizam usmjeren ni protiv Srbije ni protiv Makedonije… već da je to mehanizam koji EU razmatra kao odgovor na pojačane migratorne pritiske iz bilo koje zemlje koja je stavljena na Bijelu šengensku listu. To je nešto što EU radi nemajući sliku zemlje pred sobom, a na našoj strani je da mjerama i na kratak i na dugi rok, a prije svega odogovornim ponašanjem, doprinesemo da brojevi padnu i da otklonimo i teorijsku mogućnost da se to primjeni na nas. Ali, u ovom trenutku, to što EU radi, ne radi sa slikom Srbije u vidu”, rekla je Delević.

Zvaničnici Evropske komisije negirali su da nove mjere znače da će Srbija automatski biti skinuta sa Bijele šengenske liste.

Evropska komesarka za unutrašnje poslove, Cecilia Malmström, rekla je da se sa Srbijom i Makedonijom razgovora o smanjenju broja lažnih azilanata, ali da predviđene, nove vanredne mjere, za sada neće pogoditi ni jednu zemlju ponaosob.

Ipak, sama činjenica da Evropska komisija razmatra mehanizme za suspenziju bezviznog režima je, po ocjeni Maje Bobić iz Evropskog pokreta u Srbiji, dovoljan razlog da se taj problem shvati ozbiljno.

“Srbija već razmatra neka pitanja i naša vlada je i govorila o tome, ali ono što je problem je što smo uopće i došli u ovu situaciju. Znali smo još 2009. godine da ima još nekoliko koraka koje treba učiniti iz Akcionog plana o kontroli migracija, tako da je nezgodno i jako tužno što uvijek moramo imati neki podstrek, prijetnju spolja, ali mi je dobro što je to konačno shvaćeno ozbiljno i nadam se da će to uroditi nekim aktivnostima i plodom”, kaže Maja Bobić.

Konačna odluka o novim mjerama Evropske komisije u cilju smanjenja broja lažnih azilanata, očekuje se početkom juna, kada bi o njima trebali raspravljati ministri unutrašnjih poslova Evropske unije.

Srbija do tada pokušava da broj zahtjeva za azil smanji oštrijom kontrolom graničnih prelaza, koja podrazumijeva da putnik kod sebe ima dovoljno novca za vrijeme koje planira provesti u nekoj od članica Unije, rezervaciju smještaja, povratnu kartu, osiguranje…

Takođe, najavljeno je pooštravanje Zakona, kao i ozbiljne krivične sankcije za turističke agencije koje obećavaju dobijanje azila uz novčanu nadoknadu.

Rse