Karamarko najavio afirmaciju tuđmanovske Hrvatske
Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Tomislav Karamarko najavio je danas u Bleiburgu “afirmaciju tuđmanovske Hrvatske”, rođenu i interpretiranu kroz, kako je rekao, domovinski rat.
“Afirmirat ćemo tuđmanovsku Hrvatsku. Rođenu i interpretiranu kroz Domovinski rat. Nijedan totalitarizam ne može prisvajati domovinski rat”, rekao je Karamarko na komemoraciji u Bleiburgu, gdje su nakon Drugog svjetskog rata partizani ubili pripadnike ustaša i domobrana.
Kada je ministar Karamarko spomenuo premijerku Jadranku Kosor okupljeni su počeli zviždati.
Ističući da Vlada Hrvatske danas prvi put ima govornika na komemoraciji u Bleiburgu, Karamarko je rekao da Vlada ima šta da kaže na godišnjicama koje podsjećaju na događaje masovnih ubistava koja još nisu riješena i najavio skoro procesuiranje “komunističkih zločina”.
Visoki funkcioner HDZ-a Andrija Hebrang, koji se prisutnima obratio u svojstvu izaslanika Hrvatskog sabora, rekao je da je Bleiburg “najveći simbol hrvatskih patnji” i da su se na njemu “izjednačili zločini komunizma i fašizma”.
“Komunizam postaje gori od fašizma, postaje najveće svjetsko zlo, jer se pretvara u sistem ubijanja onih koji misle drugačije”, rekao je Hebrang, koji smatra da “bez žrtava na Bleiburgu ne bi bilo ni demokratske Hrvatske”
Tvrdeći da postoje dokumenti koji dokazuju da je ubijanja naredio Josip Broz Tito, Hebrang je rekao da “Broz danas ima svoje ulice i trgove u modernoj i demokratskoj Hrvatskoj, koja sa tom sramotom ne može u Evropu”.
Iz Hrvatske je na komemoraciju u Blajburg došlo 25 autobusa. Austrijski policajac rekao je novinarima da je organizator zabranio transparetne sa likom Ante Gotovine, osim što pojednici imaju na sebi majice sa likom osuđenog hrvatskog generala.
Zarobljavanje ustaša u selu Bleiburg, na austrijsko-slovenačkoj granici, desilo se tokom maja 1945. godine, nakon poraza nacističke Njemačke i propasti tadašnje takozvane Nezavisne države Hrvatske, čija je vlada odlučila da prebaci svoje oružane snage u Austriju.
Partizani su tada ubili pripadnike ili saradnike fašističkih režima, a među poginulim je najviše bilo Hrvata, pripadnika ustaša i domobrana. Ne postoje tačni podaci koliko ih je ubijeno, uglavnom bez suđenja, kao čin osvete za ustaške zločine u NDH tokom rata, a koliko ih je poginulo u borbi.
Mojevijesti