Blagovčanin: Gubici od korupcije u BiH se mjere stotinama miliona
Kada se jednog dana i uspostavi vlast u BiH, borba protiv korupcije mogla bi biti ključni kamen spoticanja na putu prema EU-u. To što vlast nije i ne zna se kada će biti uspostavljena, kao i to što se konstantno osporavaju državne institucije, poput Suda BiH i Centralne izborne komisije, za izvršnog direktora Transparencv Internationala u BiH Srđana Blagovčanina, ‘odlični’ su preduslovi za daljnji procvat korupcije.
Kakve su posljedice kašnjenja u uspostavi vlasti na borbu protiv korupcije u BiH?
Mislim da su posljedice kašnjenja u uspostavi vlasti dramatične i da mogu dodatno iskomplicirati ionako izuzetno složenu situaciju u zemlji. Suštinski važni antikorupcijski zakoni, na čije se usvajanje ili izmjene postojećih zemlja obavezala usvajanjem međunarodno-pravnih dokumenata, kao što su zakon o zaštiti zviždača, zakon o oduzimanju ilegalno stečene imovine, ali i zakon o državnoj pomoći koji je bio obaveza po osnovi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, čekaju na usvajanje. S druge strane, primjetan je trend osporavanja i urušavanja institucija koje imaju važnu ulogu u borbi protiv korupcije, kao što je slučaj sa Sudom i Tužiteljstvom BiH, Centralnom izbornom komisijom, revizijskim službama.
Kako komentirate činjenicu da Agencija za prevenciju korupcije još nije zaživjela. Koliko to utječe na proces evropskih integracija BiH?
Kod nas je postala praksa da državne institucije konstantno krše zakone. To je i ovdje slučaj. Parlament BiH usvojio je Zakon o Agenciji prije godinu i po i od tada se nije dogodilo praktično ništa. Uspostava Agencije je bila zahtjev iz mape pute za liberalizaciju viznog režima, tako da će EK svakako pratiti ispunjavanje tih kriterija i uskoro ćemo imati posjetu monitoring tima. Sličnu situaciju imamo i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, gdje još uvijek nismo ispunili preuzete obaveze, prije svih usvajanje Zakona o državnoj pomoći. Tako da je zemlja trenutno u potpunoj blokadi kada je u pitanju proces evropskih integracija.
Na kojem području bilježite najveću odsutnost transparentnosti, odnosno prilike za koruptivno ponašanje?
U BiH su zakoni o slobodi pristupa informacijama, koji imaju ključnu ulogu u uspostavi transparentosti javnih institucija, donijeti prije deset godina. Međutim, i danas postoje ogromni problemi s provedbom ovih zakona. Naša iskustva pokazuju da je jako teško doći do informacija o procesima privatizacije, koncesijama, budžetskoj potrošnji, dakle u svim onim slučajevima gdje su rizici od korupcije najprisutniji. Mislim da je krajnje vrijeme da se na svim nivoima uvedu sankcije za kršenje ovih zakona.
Ukazali ste na netransparentnost političkih stranaka kada je u pitanju finansiranje predizborne kampanje. U čemu se najviše ogleda ta netransprarentnost?
Osnovni problem je što javnost nema pristupa informacijama o finansiranju i trošenju sredstava od strane političkih stranaka. Istina, političke stranke dostavljaju izvještaje CIK-u, ali oni nisu javni. S obzirom na to da se radi u velikoj mjeri o budžetskim sredstvima mi ćemo insistirati na tome da svi izvještaji u potpunosti moraju biti dostupni javnosti. Također, javnost mora znati koja fizička i pravna lica finansiraju političke stranke i na šta se ta sredstva troše. Dobili smo uvjeravanja i CIK-a i političkih stranaka da su spremni raditi zajedno s nama na izmjenama Zakona o političkim strankama, ali kako vlast još uvijek nije uspostavljena jako teško je govoriti o tome kada bi do toga moglo doći. Ono što je također jasno, imajući u vidu da konstantno rastu sredstva koja su na raspolaganju političkim strankama, da treba ojačati i CIK kao ključnu instituciju za provedbu zakona i kadrovski i materijalno.
Postoji li procjena koliko se sredstava u BiH „gubi” zbog korupcije i je li postojeći zakonski okvir odgovarajući za efikasnu borbu protiv korupcije?
Jako je teško dati takvu procjenu. TI BiH je prije nekoliko godina došao do procjene da je samo tokom jedne godine zemlja izgubila pola milijarde KM u procesima privatizacije. U svakom slučaju gubici od korupcije se mjere stotinama miliona. Najveća posljedica korupcije je svakako siromaštvo i nerazvijenost zemlje. BiH ima solidan zakonski okvir, koji naravno treba unaprjeđivati, ali ključni problem ove zemlje jest provedba zakona, odnosno nepostojanje vladavine prava.
Jeste li zadovoljni načinom procesuiranja i brojem predmeta koji su pokrenuti pred sudovima u BiH zbog koruptivnog ponašanja?
Procesuiranje korupcije u BiH je apsolutno nezadovoljavajuće. S jedne strane imamo veoma mali broj procesuiranih slučajeva uglavnom sitne, administrativne korupcije, a procesuiranje tzv. velikih slučajeva ili se ne događa uopće ili istrage traju unedogled. Imali smo priliku vidjeti da se čudne stvari događaju tokom istraga, nestaju dokazi iz predmeta, u pojedinim predmetima se tužitelji mijenjaju i po nekoliko puta, jako čudne presude itd. Oni slučajevi koji i bivaju okončani pravosnažnim presudama u više od 70 posto završavaju uslovnim presudama. Sve ovo govori u prilog tezi da se na ovakav način praktično stimulira korupcija, umjesto da se šalje poruka o neprihvatljivosti takvog ponašanja. Istovremeno, prisutni su brutalni svakodnevni politički pritisci na pravosuđe, te je u takvom okruženju jako teško osigurati nesmetano vođenje postupaka.
(Večernji list)