Amerikanci žrtve svog oružja

“Kad se sve završilo, vratili smo se u oblast koju smo napali i popeli se na vozila koja smo uništili. Htjeli smo da vidimo kakvu su štetu napravili naši tenkovi i da pronađemo neki suvenir. Znam da je jedan momak uzeo istrošenu čahuru sa osiromašenim uranijom i da ju je ponijeo sa sobom. Znao sam da smo ispaljivali OU, ali nam niko nije rekao da treba da se klonimo vozila pogođenih njime“, priča jedan od vojnika.

“Sad znam da smo vjerovatno bili prekriveni prašinom od osiromašenog uranija, ali nismo bili svjesni opasnosti, pa smo pušili i jeli a da nismo ni ruke oprali… U aprilu 1991. dok smo bili u Kuvajtu, dobio sam dijareju, mučninu, grčeve u stomaku, glavobolju i nisam mogao da dođem do vazduha. Od tada su se te teškoće samo pogoršale.”

Iako kod pripadnika međunarodnih vojnih snaga na Balkanu nije primjećen porast obolijevanja od leukemije, posljedice izloženosti osiromašenom uraniju tek treba istražiti, zaključak je izvještaja Savjetodavnog komiteta za istraživanje bolesti Zaljevskog rata kod veterana objavljenog u novembru prošle godine.

Ova američka državna institucija navodi da je manji broj američkih vojnika stacioniranih u Bosni imao povećan nivo uranija u mokraći, da je prijavljeno povećanje broja danskih vojnika oboljelih od raka kostiju, blago povećanje broja oboljelih od svih oblika tumora među švedskim vojnicima, kao i da je u nekim studijama prijavljeno povećanje hromozomskih i ćelijskih abnormalnosti kod osoba koje žive u balkanskim oblastima u kojima je korišćena municija sa osiromašenim uranijom.

U prvom Zaljevskom ratu 1991. godine prvi put je naširoko korišćena municija sa osiromašenim uranijom, pa je ovaj nusprodukt procesa obogaćivanja uranija koji emituje 60 odsto radioaktivnosti prirodnog uranija bio na vrhu liste mogućih izazivača bolesti koju su prijavili američki veterani.

Tokom Zaljevskog rata iskorišćeno je 320 tona osiromašenog uranija, a američko ministarstvo odbrane navodi da je najmanje 900 vojnika u Kuvajtu i južnom Iraku bilo izloženo njegovom djejstvu. Prema procjeni Savjetodavnog komiteta, koji je državna institucija, nivo izloženosti osiromašenom uraniju nije kod američkih vojnika mogao da izazove bolesti bubrega ili rak pluća, ali i dalje nije jasno da li je mogao da izazove bolest.

“Nedavni opiti na životinjama pokazuju da izloženost OU, naročito dugotrajna izloženost rastvorljivim oblicima OU, može da ima štetne posljedice po mozak i ponašanje. Istraživanje na životinjama pokazalo je i mutagene i tumorske efekte OU koji izazivaju zabrinutost, naročito u vezi sa dugom izloženošću osiromašenom uraniju”, navodi se u izvještaju.

“Ostaju ipak pitanja bez odgovora o dugoročnim posledicama OU u vezi sa drugim zdravstvenim problemima, naročito kod osoba koje su bile više izložene OU”, dodaje se.

Prema pravilima američke vojske koja su usvojena nakon Zaljevskog rata, vojnici koji dođu u dodir sa potrošenom municijom sa osiromašenim uranijom ili se nađu u oblasti kontaminiranoj njime, moraju da nose zaštitna odijela, da se istuširaju odmah po izloženosti i da im se potom procijeni zdravstveno stanje.

Izvor:Mondo