Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, smatra da nije pogriješio što se prije desetak dana zbog “nediplomatskog kašnjenja” odbio sastati u Banjoj Luci sa šefom turske diplomatije Ahmetom Davutoluom (Davotoglu).Radmanović u intervjuu za “Avaz” kaže da je analizirao uzroke i posljedice, ali vjeruje da njegova odluka neće narušiti odnose dvije zemlje u budućnosti.
Vojna imovina
– Mislim da nisam pogriješio, jer u radu predsjednika i diplomatskim aktivnostima postoji neki red. Ovdje je red zaobiđen u više segmenata, i to, prije svega, od turskog ambasadora i protokola gospodina Davutolua, a ne samog Davutolua. I sada mislim da sam postupio ispravno, ali, naravno, to ne znači da dolazi do prekida kontakta i saradnje zbog takve jedne situacije. To je pokazalo da se, u ovom slučaju, svi trebaju tako ponašati prema BiH. Ovdje se, dakle, ne radi samo o ličnostima.
Hoćete da kažete da ste štitili instituciju Predsjedništva BiH?
– Nesporno. Članovi Predsjedništva su kolektivni šef države i nas trojica pokušavamo se ponašati kao i svi drugi u svijetu. Mislim da medijska priča poslije toga ne doprinosi ni smirivanju stanja ni odnosima u budućnosti, i to treba prestati. Niko u EU i regiji ne zanemaruje Tursku kao veliku državu, sa značajnim uticajem ovdje i mogućnostima ulaganja u BiH.
Predsjedništvo BiH rukovodi odbranom i vanjskim poslovima, a država ima velike probleme u obje oblasti; s jedne strane ozbiljan je zastoj na putu prema NATO-u, dok je s druge stanje u diplomatiji gore nego ikada. Iz svega proizlazi zaključak da loše radite svoj posao?
– Zaključak nije dobar, iako su vaše ocjene djelimično tačne. U reformi Oružanih snaga ne postoji zastoji, ona ide dobro. Ali, problem je rješavanje pitanja vojne imovine. Tu imaju dva različita koncepta, koja, po našem običaju u BiH, zastupamo tvrdoglavo. Kada je u pitanju diplomatsko-konzularna mreža, tu imamo različite ocjene. Imenovanje ambasadora uglavnom je uredu, jer postoji sporazum i članovi Predsjedništva znaju ko je na redu da predlaže.
Zagovarate li i dalje članstvo u NATO-u kao strateški cilj BiH, ili je dnevna politika promijenila i Vaš odnos prema ovoj vrsti integracije?
– To moramo gledati iz dva ugla. Vrlo je važno mišljenje građana koji biraju članove Predsjedništva, a drugo su zakonski propisi. Danas je potpuno jasno da najveći broj građana u RS koji su mene izabrali nije za članstvo BiH u NATO-u, i o tome se mora voditi računa.
S druge strane, zakonski propisi i sva dosadašnja opredjeljenja idu ka tome da BiH bude članica NATO-a. Kako su ove dvije stvari potpuno različite, kod potpunog približavanja NATO-u morat će se ponovo raspravljati na raznim nivoima, pogotovo u parlamentu RS, koji će se opredijeliti da li je potreban referendum. Do toga, međutim, ima vremena, jer sve države koje su prije nas postale članice NATO-a bile su u Akcionom planu za članstvo (MAP) duže od pet godina.
Uskoro većina
Prošla su četiri mjeseca od izbora, a državne vlasti nema ni na vidiku. Kakav razvoj situacije predviđate?
– Očekujem da u naredne dvije sedmice politički lideri shvate da su iscrpili sve mogućnosti zatezanja, isključivosti i nametanja svojih stavova i da se dogovore, makar grubo, kakva će većina biti. Nakon toga, Predsjedništvo BiH može vrlo brzo obaviti svoj posao. Predsjedništvo obavlja konsultacije sa svim političkim partijama koje imaju svoje poslanike u Parlamentu BiH, nakon toga na posebnoj sjednici tajnim glasanjem imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara. Rok nam je 15 dana, ali posao možemo završiti u kraćem periodu.
Jeste li ikada došli na ideju da sva trojica, kao kolektivni šef države, utječete na brže formiranje vlasti?
– Na tome smo i radili. Prvo, sva trojica imamo funkcije u političkim partijama koje su osvojile veliki broj glasova. Sva trojica smo pojedinačno pomogli i time što nismo ušli u konsultacije, a da ne znamo koja je većina spremna za Parlament BiH. Predsjedništvo je moglo ući u konsultacije, ispoštovati zakonski rok od 15 dana, ali tada bi moralo imenovati predsjedavajućeg Savjeta ministara i onda smo mogli napraviti još veći problem u BiH.
Na redu je da Tadić dođe u Sarajevo
Nedavno ste u punom predsjedničkom sastavu bili u Zagrebu. Možemo li uskoro očekivati i sličnu posjetu Beogradu, odnosno znači li ovo da je u regiji definitivno nastupilo neko novo vrijeme?
– Tačno je da su svi u regiji sazreli i shvatili da su dobrosusjedski odnosi neophodni. Naše opredjeljenje i u prošlom sazivu bilo je da tamo gdje se dogovorimo idu sva trojica, iako ne smatram da je to posebno bitno. Ako funkcionišu BiH i Predsjedništvo, onda taj jedan ide sa stavovima sve trojice. Prema planu koji smo usvojili, na redu je da predsjednik Boris Tadić dođe u Sarajevo, iako se to ne mora poštivati, može i obrnuto.
U petak novi ambasador za Belgiju
BiH već pola godine nema ambasadora pri NATO-u i u Kraljevini Belgiji i sve su prilike da će još neko vrijeme ostati tako?
– Ambasadora predlaže član Predsjedništva iz hrvatskog naroda. Gospođa koja je dobila agreman za Kraljevinu Belgiju iznenada se povukla, na šta mi nismo mogli uticati. Koliko znam, na narednoj sjednici Predsjedništva u petak bit će predložen novi ambasador. No, pitanje diplomatije u cjelini mnogo je složenije. Radi se o vrlo važnom ministarstvu, značajnom za BiH, u kojem ne funkcioniše niz stvari, jer Predsjedništvo u cjelini, kao kolektivni šef, nije imalo odnos prema ministru inostranih poslova u protekle četiri godine.
On je imao isključivu podršku jednog člana, što je remetilo ukupne odnose i vođenje spoljne politike. U ova dva mjeseca nismo ulazili u takve rasprave, jer očekujemo izbor novog ministra i novog Savjeta ministara.
Avaz
