Uloga Njemačke i Turske u rješavanju bh. krize

Davutoglu se sastao sa čelnicima vodećih političkih stranaka u našoj zemlji. Najviše reakcija, i to u manjem bh. entitetu izazvao je incident sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem.

Nakon Njemačke u rješavanje krize  formiranja vlasti u BiH uključila se i Turska. To je potvrdila iznenadna posjeta ministra vanjskih poslova Turske. Ahmet Davutoglu je u našu zemlju doputovao u svojstvu predsjedavajućeg  Komiteta ministara Vijeća Evrope.

Ahmet Davutoglu, ministar vanjskih poslova Republike Turske:
„Danas sam u posjeti nakon razgovora s predstavnicima međunarodne zajednice, odnosno EU i Vijeća Evrope tokom kojih je konstatirano da moramo sarađivati I pomoći BIH u formiranju vlasti“.

No, razlozi posjete turske diplomatije su prvenstveno ekonomski a potom i politički, smatra politički analitičar Neven Kazazović. Turska je, kako je rekao jedna od ključnih u gradnji plinovoda za Evropu, koji idu preko Turske, a morali bi proći i preko balkana.

Neven Kazazović, politički analitičar:
„Normalno da je u tom odnosu Turska jako zainteresovana za razvoj odnosa sa balkanskim zemljama, isto kao što je i rusija zainteresovana za razvoj odnsosa sa balk zemljama, da širi svoj uticaj“.

Međutim, Turska u ovom slučaju ne štiti samo svoj politički interes već i interes nekih drugih zemalja prvenstveno SAD-a. S druge strane, Turska ima velike planove ulaganja u Srbiju, Bugarsku, Makedoniju, Crnu Goru.

Neven Kazazović: “Faktički gdje se najviše priča o tobožnjem ponovnom oživljavanju otomanske imperije a to znači u bih, turska ima najmanjih ekonomskih ulaganja, i ova posjeta ministra vejrovatno je na neki način jedan od puteva da se to popravi“.

Osim toga, Turska je već godinama pred vratima Evropske Unije, a pitanje je da li će ikada postati njena članica iako je nekoliko desetljeća članica NATO-a, smatra Kazazović. Više je razloga za takvo mišljenje. Iako se puno govori o tome da hrišćanska Evropa ne želi jednu islamsku zemlju, postoje drugi faktori koji su jači od toga. Turska je po broju stanovnika otprilike kao Njemačka, a ekonomski, privredno i politički veoma stabilna, jaka i dinamična zemlja.

Neven Kazazović: „Prema tome znači najvažnija, najjača evropska članica evriopeke uniej dobila bi jednu silnu konkurenciju, a ta konkurencija se ne ogleda u konkurenicji na tržištu u konkurenciji na proitvodima itsd ona se ogleda u konkurenciji raznih interesa“.

Tako bi Evropska Unija morala uvažavati interes sile koja ima snagu da zastupa svoje interese. I to je jedan od aspekata politike Evropske Unije prema Turskoj smatra Kazazović

Neven Kazazović: „Turska veoma pamentnu politiku vodi, ona svoj regionalni uticaj širi, prema tome ona na neki način ovde postaje konkurent evropskoj uniji, i ne samo ovde nego u istočnoj evropi, i ona istovremeno jača svoju poziciju vizavi EU“.

Kazazović smatra i da ovo nije bila samo protokolarna posjeta turskog ministra vanjskih poslova, s obzirom na  njegovu pratnju. Naglasio je i da mi u BiH često griješimo prvenstveno zato što se jače i svestranije ne vežemo za one koji pokazuju interes za nas.  

TV1