Napredovat ćemo zajedno ili uopšte nećemo

“Napredovat ćemo zajedno ili uopšte nećemo”, rekao je Obama pred zastupnicima oba doma Kongresa, članovima vlade, sucima Vrhovnog suda, pripadnicima vojnog vrha i drugim uglednicima, te pozvanim zaslužnim građanima.

Obama, kojem iz obiju stranaka zamjeraju da nedovoljno ističe “izuzetnost” SAD-a u svijetu, u govoru je istakao da je ekonomsko i tehnološko vodstvo Amerike u svijetu danas ugroženo na sličan način kao i 1957., kada je bivši Sovjetski savez u orbitu oko Zemlje lansirao prvi umjetni satelit Sputnjik, što je u SAD-u izazvalo šok, ali potom i uzlet svemirske tehnologije.

Kao primjer je naveo današnja ulaganja u Kini i Evropi u vozove velikih brzina i drugu infrastrukturu, te u najbrže računalne mreže, gdje SAD trenutno zaostaje, pozivajući da SAD odgovori s naprednim programima, poput programa Apollo koji je razvijen nakon Sputnjika.

On je predložio da se udvostruče napori u razvoj infrastrukture i tehnologije, kako bi velika većina Amerikanaca u idućih pet godina imala pristup najbržem internetu i vozovima velikih brzina.

Govoreći o američkoj vanjskoj politici, Obama je naglasio da je danas “američko vodstvo vraćeno, a američki položaj u svijetu obnovljen”.

Kao primjere naveo je Irak, rekavši da je iz te zemlje “više od sto tisuća američkih vojnika otišlo uzdignutih glava”, najavljujući puno povlačenje do kraja godine, te dodajući kako se i rat u Afganistanu bliži kraju i da će se Amerikanci početi povlačiti u julu. Istakao je i doprinos Amerike uspjehu referenduma o samoodređenju Južnog Sudana.

Osvrnuvši se na aktualna zbivanja u arapskim državama, gdje se nakon narodne pobune protiv režima u Tunisu, širi val nezadovoljstva protiv domaćih autoritarnih režima, Obama je naglasio kako “SAD stoji uz narod Tunisa i podupire demokratske aspiracije svih naroda”.

Istakao je i da SAD ne posustaje u naporima za suzbijanje terorizma, te da se s pojačanim naporima u Afganistanu i Pakistanu sužuju utočišta Al-Qaide. “Mi nećemo popustiti i mi ćemo vas poraziti”, poručio je Obama Al-Qaidi i svim teroristima na svijetu.

Istakao je da se Iran, zbog nepoštivanja međunarodnih oabveza danas suočava s najtežim sankcijama UN-a, te da SAD čini sve kako bi Sjeverna Koreja poštovala preuzetu obvezu odustajanja od nuklearnog oružja.

Naglasio je da SAD obnavlja i jača svoja savezništva diljem svijeta, te najavio da u martu putuje u posjetu Čileu, Salvadoru i Brazilu, kako bi ojačao savezništva u Južnoj Americi.

Obamin govor o stanju nacije, “State of the Union”, koji je u američkom predsjedničkom sistemu jedan od središnjih političkih događaja godine, bio je u znaku tragičnog masovnog ubistva na političkom skupu u Tusconu u Arizoni početkom januara, s mnogim osvrtima na taj događaj, uključujući i prazno sjedalo kongresnice Gabrielle Giffords, teško ranjene u tom napadu.

U izrazu zajedništva iz poštovanja prema žrtvama u Tucsonu, republikanski i demokratski senatori sjedili su pomiješano, a ne razdvojene kao inače, pa su reakcije na pojedine dijelove govora bile blaže no inače, a bilo je i neobično puno zajedničkog pljeska i dizanja na noge.

Obama je najodlučnije do sada govorio o nužnosti smanjenja deficita i bespotrebne potrošnje za oko 400 milijardi dolara u idućih 10 godina, zajamčivši da će staviti veto na svaki zakon koji sadrži nenamjensku potrošnju za tzv. “projekte ljubimce” zastupnika, namijenjene njihovim izbornim jedinicama.

Istakao je da su državnim službenicima plaće zamrznute u iduće dvije godine, te da je ministar Robert Gates najavio znatne uštede u budžetu Pentagona, koji čini gotovo trećinu državnog budžeta.

Obama je najavio smanjivanje korporacijskog poreza, konsolidaciju državnih agencija i zamrzavanje većine diskreditivne savezne potrošnje u idućih pet godina. Najavio je i pojednostavljenje sistema oporezivanja građana, za što je zaradio veliki pljesak.

Republikanski odgovor na Obamin govor o stanju nacije dao je kongresmen iz Wisconsina Paul Ryan, odbacivši Obamin prijedlog ulaganja u znanost i infrastrukturu, kao novo povećanje državnog duga. On se založio za klasične konzervativne vrijednosti ograničene države i malih poreza kao zaloga uspjeha SAD-a u prošlosti i budućnosti. Upozorio je da ignoriranje državnog duga može SAD dovesti u krizu koju danas trpe neke prezadužene evropske zemlje.

Što je neuobičajeno, iz redova republikanskih zastupnika stigao je i drugi odgovor – kongresnice Michelle Bachman, čelnice pokreta ‘Tea Party’, koja je stanje u SAD-u opisala riječima “visoka nezaposlenost, obezvrijeđene cijene kuća i silno poskupljenje benzina”.

Obama se također založio za prestanak diskriminacije homoseksualaca u vojsci, kao i za dopuštanje vojnog novačenje u studentskim domovima, koje neki univerziteti sada zabranjuju.

Obama je iznio platformu centrističke politike, s kojom bi se trebale prevladati duboke podjele u Kongresu, u kojem republikanci danas imaju većinu u Predstavničkom domu a demokrati u Senatu, kako bi se mogli donositi zakoni i vlada funkcionirati. 
Fena