Izabrani datum prikazivanja izazvao je bijes cijelog političkog mjenja Njemačke, a Phillip Missfelder, parlamentarni član vladajuće kršćansko-demokratske stranke, navodi da je to iskazivanje nepoštovanja žrtavama Holokausta. "’Kurtlar Vadisi: Filistin (Dolina vukova: Palestina) je problematičan film jer podstiče nasilje, antiizraelske osjećaje i antisemitizam", izjavila je Kerstin Griese , parlamentarni poslanik opozicione socijaldemokratske stranke.
Jerzy Montag iz Stranke zelenih je okarakterisao datum premijere ‘neodgovornim’, jer 27. januar je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Na pitanje da li je moguće zabraniti film, Montag je izjavio: Distributerska kompanija filma Kurtlar Vadisi: Filistin, Pera Film iz Kolna, je izjavila da su svjesni osjetljivosti vezane za dan premijere, prenosi Die Welt, njemački dnevnik. Glasnogovornik kompanije je izjavio kako je prvobitno bilo planirano da film počne s prikazivanjem u novembru, ali su bili prisiljeni odgoditi premijeru zbog produkcijskih problema.
Kurtlar Vadisi je počeo kao televizijska serija, ali se pretvorio u jako popularne filmove koji se bave političkim pitanjima. Glavni lik oba filma je nacionalni junak Polat Alemdar, bivši tajni turski agent. U ovom nastavku Polata šalju u Gazu i na Zapadnu obalu kako bi pronašao izraelskog zapovjednika koji je naredio napad na brod flotile. Zadatak mu je osvetiti smrt devetorice Turaka i patnju čitavoga palestinskog naroda.
U prethodnom filmu Dolina vukova : Irak, govori se o tome kako su američke snage u Iraku držale u pritvoru turske vojnike i civile s vrećama na glavama, i to 60 sati i to je prvi film koji govori o mučenjima zatvorenika Ebu Ghraiba. Film je rađen po istinitom događaju koji je bio razlog da se po prvi put sukobe dvije članice NATO snaga.
‘Dolina vukova – Irak’ sumorna je slika prisilne primjene američke demokratije u zemlji koja ne može ništa napraviti kako bi se tome usprotivila. Ili ipak može, ali to nije po američkim demokratskim standardima. Pitanje je kako bi se Amerikanci osjećali da njima neko u njihovoj domovini nameće pravila ponašanja koja nisu nimalo u skladu s njihovima. U jednoj sceni neko kaže kako su u Iraku Kurdima pripale planine, Arapima pustinja a Amerikancima nafta. I to je suština američke demokratizacije Iraka. I zbog ovog filma pobunila se njemačka politička scena, jevrejska zajednica i ostali prozvani filmom.
U Njemačkoj, zemlji EU sa najjačom turskom dijasporom, film je isto tada iskritikovan kao rasistički i antisemitski u većim političkim krugovima i u najvećim njemačkim dnevnim novinama.
U interviju za Bild, Bavarski premijer Edmund Stoiber pozvao je kina i pozorišta da prestanu prikazivati Dolinu vukova. Nakon nekog vremena, najveći lanac kina u Njemačkoj, CinemaxX počeo je prikazivati ovaj film, koji je postao jako popularan kod njemačke velike turske zajednice koja je u svojim pozorištima i kinima prikazivala film i tako nastojala kritikovati njemačku politiku.
Film je u SAD prikazivan samo na DVD i specijalnim narudžbama jer u kinima je film bio zabranjen. Američkim marincima je preporučeno da ne ulaze u kina ili pozorišta gdje se film prikazuje. Film zbog kojeg je američka vlada izdala preporuku vlastitom osoblju da se ne približava kinima gdje se film prikazuje.
Centralni sabor Jevreja i njemačko-jevrejska zajednica započeli su veliku kampanju protiv filma. Oni su film okarakterisali kao antisemitski, rasistički i antiamerički. Pozvali su njemačka kina da prestanu prikazivati film stoga nije ni čuditi što im smeta prikazivanje nove Doline vukova koja direktno govori o njima.
IslamBosna.ba