Vasić o “zavjeri sarajevsko-briselske kuhinje”

Briselska administracija nije precizna Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić smatra da je “priča” o kažnjavanju političara u BiH posljedica “sarajevsko-briselske političke kuhinje” i stari, dobro oprobani recept.

– Brisel treba da razdvoji brigu o BiH od procesa integracija i procesa priključivanja NATO-u, rekao je Vasić, dodajući da briselska administracija nije precizna kada je riječ o daljoj budućnosti BiH, te da bi bilo dobro “reći jednom BiH šta se želi od nje”.

Funkcioner PDP-a Zoran Đerić kaže da je prošlo vrijeme kažnjavanja političara u BiH i da Zapad više neće pribjegavati takvim metodama, ističući da BiH mora da teži demokratiji da bi dostigla demokratske evropske standarde.

– Političari, koji su dobili povjerenje građana na prethodnim izborima, dužni su da to povjerenje opravdaju, a to će učiniti tako što će se zalagati za demokratizaciju i evropske norme, istakao je Đerić.

Funkcioner SDS-a Mirko Okolić za mogućnosti kažnjavanja političara krivi političke faktore Federacije BiH, navodeći da oni pokušavaju izdejstvovati reakciju međunarodne zajednice na štetu RS.

– To svakako nije demokratsko, a još manje dugoročno rješenje. Vlast na državnom nivou nije formirana i to je nedopustivo. Ta situacija se treba što prije riješiti, naglasio je Okolić.

Član HDZ-a BiH Ivo Miro Jović smatra da je velika stvar što se Njemačka angažuje u BiH organizovanjem razgovora sa ključnim političkim faktorima, navodeći da je angažman Njemačke uvijek bio značajan, ali da javnost o tome nije mnogo znala. On ističe da je pozitivno to što je Merkelova poručila SDP-u da BiH mora biti ravnopravna zajednica tri naroda.

Prema njegovom mišljenju, angažman EU mora biti više konstruktivan i partnerski, a manje zasnovan na sankcijama i zabranama.

Šef Odjeljenja za međunarodnu saradnju SDP-a Saša Magazinović kaže da ova partija nema ništa protiv sankcija za političare koji blokiraju evropski put.

– Mi u SDP-u apsolutno nemamo ništa protiv toga i ne znamo ko bi uopšte mogao biti protiv toga s obzirom na to da se svi bar deklarativno zalažu za brzi put ka EU, ističe Magazinović.

U kancelariji visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton kažu da Brisel razmatra mjere koje bi doprinijele ubrzanju evrointegracija BiH, ali da, za sada, nema zvanične potvrde da bi se među tim instrumentima mogle naći i eventualne sankcije za političare ili institucije u BiH za koje bude utvrđeno da namjerno blokiraju napredak zemlje ka EU.

Prema nezvaničnim informacijama, moguće sankcije bi podrazumijevale uskraćivanje pomoći EU, zamrzavanje sredstava političara, ali i zabranu ulaska u EU.

Avaz