Rasprave o novoj politici Brisela u BiH
Brisel bi mogao obustaviti novčanu pomoć za one koji svjesno vrše blokadu, a političarima bi mogla biti zamrznuta sredstva i ograničeno putovanje.
Evropska unija (EU) ponovo ozbiljno razmatra uvođenje mehanizama finansijskog sankcioniranja političara ili određenih institucija u Bosni i Hercegovini ako se pokaže da oni svjesno blokiraju ostatak države u napretku na evropskom putu.
U sklopu novog ojačanog pristupa Brisela u BiH, neke zemlje članice zahtijevaju da EU ostavi prostor i za određene sankcije, imajući u vidu specifičnu ustavnu strukturu BiH, u kojoj jedna politička opcija ili nivo vlasti može zaustaviti proces prilagođavanja evropskim standardima.
U tom slučaju, EU bi imala mogućnost da brzo i efikasno finansijski sankcionira one koji prave opstrukcije, zaustavljanjem pomoći i projekata ili, u krajnjoj liniji, zamrzavanjem sredstava političarima i zabranom putovanja u evropske zemlje.
No, većina država članica tokom intenzivnih konsultacija ovih dana smatra da to mora biti „posljednje utočište“ koje bi, kao mehanizam, mogao koristiti Ured visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton (Catherine Ashton) na prijedlog budućeg ambasadora Unije u Sarajevu.
Ovakve mjere do sada nisu bile praksa EU, koja je proces proširenja bazirala na politici čvrstog uvjetovanja, ali bez aktivnih sankcija. No, mnogi smatraju da snažnija vanjska politika kakvu EU želi, zahtijeva i snažnije mehanizme, te ovo postaje sve izglednija opcija.
Brisel se nada da uopće neće biti u poziciji da bilo kome nameće ovakav odnos, ali imajući u vidu ustavni poredak BiH, koji omogućava politikantske opstrukcije, EU smatra da bi morao postojati određeni mehanizam deblokade.
Ešton je, kako saznajemo, do sada uspjela ubijediti veæinu evropskih država da podrže ojačanu ulogu u BiH, ali preostaje još da se saglasnost postigne o konkretnim rješenjima koja, između ostalog, obuhvataju i mogučnost sankcija.
Brisel sprema opsežnu raspravu o BiH i svom ojačanom angažmanu za 31. januar ove godine na sastanku ministara vanjskih poslova država
Holandija do kraja godine u EUFOR-u
Holandija je donijela odluku da produži angažman svojih vojnih snaga u BiH u sklopu EUFOR-a do kraja ove godine. Ova država ima nekoliko desetina vojnika u misiji „Althea“ i namjerava okončati svoj angažman krajem godine. Još nekoliko država EU najavilo je iste mjere, očekujući da se, umjesto vojno, EU u BiH snažnije aktivira politièki i diplomatski.
Umjesto Mekola, general Širef
Unija je potvrdila odluku o smjeni na čelu Operativne komande evropskih snaga NATO-a. koje ujedno komanduju i evropskim vojnim snagama EUFOR u Bosni i Hercegovini. Od 4. marta komandu će, umjesto generala Džona Mekola (John McColl), koji je već nekoliko godina na toj poziciji, obavljati general Ričard Širef (Richard Schhirref).
Avaz