S prvim januarom nove godine krenuo je talas poskupljenja u BiH koji se najvećim dijelom odnosi na prehrambene proizvode i naftne derivate. Prema nekim procjenama, standardna potrošačka korpa na mjesečnoj razini skuplja je za 90 KM. Skok cijena bio bi izraženiji da tri elektroprivredne kompanije nisu prolongirale rast cijena električne energije koji će, po svemu sudeći, uslijediti u drugom kvartalu 2011. godine, kada treba očekivati novi talas poskupljenja po principu domino efekta.
Pred silinom evropske trgovinske liberalizacije srušene su carine i skriveni mehanizmi zaštite domaćih proizvoda i, najkasnije za pet godina, cijene većine prehrambenih i industrijskih proizvoda bit će približno jednake u svim evropskim državama.
Razlika će biti minimalna, i uglavnom će proizilaziti iz različite visine poreskih opterećenja i vrijednosti rada u evropskim državama.
Ovom trendu zadugo će se odupirati samo cijene usluga, što se najbolje vidi po strukturi potrošnje bh. dijaspore koja u BiH uglavom ne kupuje ništa nego novac troši na različite vrste usluga -medicinske, kozmetičke, zanatske…
Prema istraživanju evropske agencije za statistiku Eurostat, koje je obuhvatilo 37 evropskih država, prosječne cijene prehrambenih proizvoda u BiH iznose 75 posto od evropskog prosjeka. Cijena mesa i mesnih proizvoda u BiH iznose 77 posto od evropskog prosjeka i već su više nego u Češkoj i Malti, dok se naprimjer riba u BiH već plaća isto koliko i u Velikoj Britaniji. Nešto niži prosjek zadržan je kod pekarskih proizvoda: cijena hljeba je 68 posto od EU prosjeka.
Taj se trend možda može ublažiti državnim mjerama ekonomske politike, ali se ni na koji način ne može zaustaviti i preokrenuti. To je naprosto cijena globalizacije koju moraju platiti sve države.
A pogotovo sve male države kakva je BiH.
Vijesti.ba
