BiH digla ruke od bogatstva teškog nekoliko milijardi KM!?

Nakon što je Komisija za državnu imovinu BiH na dnevni red predstojeće sjednice stavila zahtjev nekadašnjeg direktora “Agrokomerca” Muje Milaka za izuzimanje imovine ovog preduzeća od OHR-ove zabrane raspolaganja, ponovo je aktuelizirano pitanje sudbine brojnih nekretnina naše zemlje iz pasivnog podbilansa.

Nadležni šute

Radi se o imovini koju su firme iz BiH imale u zemljama bivše Jugoslavije, od kojih je većina u Srbiji i Hrvatskoj. Vrijednost ove imovine procijenjena je na čak nekoliko milijardi KM. Iako bi njenim povratom naša zemlja ekonomski pomogla, niko od nadležnih već godinama ne pokušava do nje doći.

Tako Srbija i Hrvatska, ali i ostale zemlje bivše Jugoslavije, danas uživaju u imovini od koje bi BiH, kao vlasnik, debelo profitirala.

Ministarstvo finansija BiH uputilo je prije nekoliko dana Vijeću ministara BiH informaciju u kojoj se, između ostalog, spominje i imovina iz pasivnog podbilansa, odnosno aneksa G Sporazuma o sukcesiji zemalja bivše Jugoslavije. Upravo iz te informacije vidi se da najviše odgovornosti za otuđenje ove imovine od pravog vlasnika snose entiteti, koji su, kao današnji većinski vlasnici nekadašnjih privrednih giganata u BiH, dozvolili da u ovoj imovini, umjesto nas, uživaju naši susjedi.

No, Agencija za pasivnu podbilancu FBiH, koja je konstituirana prije pet godina, još nije započela s radom. Upravo ta institucija trebala bi preduzeti ključne mjere za zaštitu državne imovine (makar kada je riječ o onoj koja se nalazi na teritoriji FBiH). U zaštitu imovine trebali su biti uključeni i Pravobranilaštvo BiH, nadležne agencije za privatizaciju, nadležna ministarstva u entitetima, Brčko Distrikt i Vanjskotrgovinska komora BiH.

Kako niko od nadležnih institucija svoj posao nije radio onako kako je trebao, vlasti Srbije došle su u priliku da bh. kompanijama otmu čak hiljadu objekata koji se nalaze na području ove zemlje i da tako opljačkaju približno četiri milijarde maraka!

Ekonomski analitičar Duljko Hasić, kako je naš list još ranije pisao, dobio je od svojih izvora iz Srbije spiskove s tačnim imenima firmi iz BiH koje su vlasnici velikog broja objekata u Srbiji. Riječ je o bh. imovini koju su popisale direktno vlasti bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore, a spiskovi su držani daleko od očiju javnosti.

Na spiskovima je 641 objekt koji je u vlasništvu firmi iz BiH. Tome treba dodati i spisak 52 objekta iz pasivnog podbilansa “Šipad komerca”, što daje ukupan broj od 693 objekta naših firmi u Srbiji. Ipak, pretpostavlja se da jedna trećina objekata u vlasništvu firmi iz BiH nije uopće evidentirana. Prema tome, u Srbiji postoji skoro 1.000 objekata naših firmi.

Prodavnice i saloni

Riječ je o velikim salonima, prodavnicama, skladištima, kancelarijama… Ova imovina preliminarno je prošle godine procijenjena na dvije milijarde eura (skoro četiri milijarde maraka).

Prema dokumentaciji, 52 objekta koje “Šipad komerc” posjeduje u Srbiji, imaju ukupnu površinu od nevjerovatnih 46.000 kvadratnih metara! Naime, 28 “Šipadovih” salona za namještaj nalazi se od Novog Beograda, Novog Sada, Vranja i Valjeva do Niša, Kraljeva, Novog Pazara i Kragujevca. Također, ova kompanija ima i 11 stovarišta građevinskog materijala, pet skladišta namještaja te čak 2.336 kvadratnih metara poslovnokancelarijskih prostora, uključujući i poslovnu zgradu u Lenjinovoj ulici u Beogradu.

Ukupna vrijednost “Šipadovih” objekata u Srbiji iznosi više od nevjerovatnih 90 miliona maraka!

Prema dostupnoj dokumentaciji, KTK iz Visokog ima ukupno 28, a velikokladuški div “Agrokomerc” 21 objekt u Srbiji, od kojih je čak 14 u Beogradu, i to mahom na atraktivnim lokacijama.

Većina firmi sa spiskova privatizirana

Preduzeće “Ključ-Šik” vlasnik je ukupno 27 maloprodajnih objekata na srbijanskom području, a banjalučki “Rudi Čajevec” i “Jugoduvan” imaju ukupno pet objekata. Četiri objekta posjeduje “Kula” Gradačac, pet “Mladost” iz Mrkonjić-Grada, četiri bivši NIŠRO “Oslobođenje”, kao i sarajevski “Zadrugar”. Osam objekata je u vlasništvu Fabrike duhana Sarajevo, odnosno njenog nekadašnjeg OOUR-a “Promet”. Kompanija PTK Pivara Tuzla imala je četiri objekta, a “Vitex” iz Visokog tri.

Sarajevski “Alhos” vlasnik je devet objekata, osam UNIPROMET iz Sarajeva, deset “Svjetlost” Sarajevo, a četiri “Magros”. Firma “Kozara” iz Zvornika ima 11 objekata, četiri objekta se vode na ime “Energoinvesta”, šest “Agroproma” iz Zvornika, a deset “Bosne” iz Sarajeva, kao i brojne druge kompanije iz BiH.

Radi se o državnim objektima, koji se nalaze u pasivnom podbilansu naših firmi. Bez obzira na to što je većina firmi sa spiskova privatizirana, objekti su ostali u vlasništvu naše države. Štaviše, ima i objekata preduzeća koja nisu privatizirana, poput “Energoinvesta” i “Agrokomerca”.

Avaz