Schwarz-Schilling: Hrvati trebaju dobiti svoj region

Bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling) prije nekoliko dana proslavio je 80. rođendan.

Iako u godinama, ovaj njemački političar i bivši savezni ministar i dalje pomno prati događaje u BiH. Vrlo rado je za naš list komentirao postizborne razgovore i posebno tzv. hrvatsko pitanje.

Zajednički cilj

Kako komentirate dosadašnje razgovore o formiranju vlasti nakon oktobarskih izbora?

– Najvažnije je da lideri stranaka moraju imati zajednički cilj. Nije to samo pitanje idemo napraviti vlast, pa ćemo vidjeti kako dalje. Mora se napraviti zajednički program za naredne četiri godine, koji će se zakoni donositi i koji će biti prioriteti.

Nije neophodno da na svim nivoima vlasti imamo istu koaliciju. Ne moraju iste stranke biti u vlasti na državnom nivou, entitetskom i u kantonima. To može biti princip odozdo prema gore, pa da u jednom entitetu imamo vlast s jednim strankama i jednim prioritetima, ali u drugom drugu vlast i drukčije prioritete. Isto važi i za kantone, jer svi imaju svoje specifičnosti i različite izborne rezultate. Lijepo bi bilo da imamo istu koaliciju svugdje, ali ako to nije moguće, normalno je da se radi ono što može.

Nakon ovih izbora u fokusu je ponovo tzv. hrvatsko pitanje, a mnogi ključ koalicije i novih vlasti vide upravo kod hrvatskih stranaka. Nedavno je bilo govora da se za ovo pitanje zainteresirala i njemačka kancelarka Angela Merkel?

– Ne znam za to. Koliko znam, svi ti razgovori koje je kancelarka vodila sa bh. zvaničnicima bili su generalne prirode. Ali, Hrvati moraju razmišljati o svojoj budućnosti, kako ne bi bili diskriminirani u odnosu na druge narode. Možda bi se trebalo razmisliti o boljem načinu formiranja kantona u Federaciji BiH. Hrvatska strana mogla bi imati jedan region u kojem bi dominirala, kao što je to slučaj s Bošnjacima i Srbima u RS.

Mislite na uspostavu trećeg entiteta?

– Ne kao pravi entitet, više bi to bilo ujedinjenje nekih kantona u jedan glavni kanton, da ne bude deset kantona, nego pet ili četiri. To se može uraditi, a Hrvati mogu zahtijevati uspostavu nekog komiteta koji bi reformirao Federaciju i pozvati i druge stranke da u tome učestvuju. Ne da bi se napravio treći entitet, to bi bio korak nazad. Potrebno je cijelu Federaciju gurnuti naprijed. Ako već RS ne želi učestvovati u takvim reformama, onda treba popraviti stvari u FBiH.

Nacionalni veto

Šta očekujete od SDP-a BiH, koji je dobio najviše glasova u FBiH?

– Stranka Zlatka Lagumdžije, SDP BiH, ima dobru ideološku poziciju da želi biti nezavisna od nacionalnih stranaka. Ali, čak ako bude morao sarađivati s nacionalnim strankama, poput SDA ili HDZ-a BiH, on mora osigurati da ne bude nikakvog nacionalnog veta.

Lagumdžija mora osigurati da se ide demokratskim putem i s većinom glasova, a ne glasovima veta ili blokade. On mora postaviti uvjet da se zajedničkim djelovanjem neće naštetiti razvoju BiH.

Vize su davno trebale biti ukinute

EU je konačno donijela odluku o ukidanju viza građanima Bosne i Hercegovine, kako Vi tumačite taj signal Brisela?

– Nije uopće bilo dobro što je BiH čekala godinu nakon Srbije i Crne Gore da dobije bezvizni režim. Trebalo se to uraditi ranije. Jasno da mi je drago što se to dogodilo i što su neki od evropskih zastupnika, poput Doris Pak (Pack) ili Tanje Fajon, uradili mnogo na tome. EU mora ispunjavati svoje obaveze i shvatiti da se nije smjelo ovoliko čekati na ukidanje viza.

Avaz