Nakon što je Državno odvjetništvo Hrvatske ove sedmice završilo istragu o koncentracionim logorima u Srbiji kroz koje je prošlo više hiljada hrvatskih ratnih zarobljenika, te za navedena zlodjela osumnjičilo vrh bivše JNA, bh. logorašima se nametnulo razložno pitanje zašto naša tužilaštva, a pogotovo Tužilaštvo BiH, nisu poduzela sličan potez.
Logoraši robovi
Hrvatsko tužilaštvo, podsjetimo, najodgovornijim za logore smatra generala JNA Aleksandra Vasiljevića, nekadašnjeg prvog KOS-ovca. Državno odvjetništvo je najavilo da će optužnicu uskoro poslati u Beograd.
– Činjenica je da Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu protiv državljana Srbije, a znamo da su mnogi od njih sudjelovali u ratu u BiH. Također, nije pokrenut nijedan postupak za logore koji su postojali na prostoru Srbije, o čemu se dokazi nalaze u Savezu logoraša BiH i u Komisiji za traženje nestalih BiH. Primjerice, samo kroz logore Šljivovica i Mitrovo Polje, koji su otvoreni nakon pada Srebrenice i Žepe, prošao je 801 Bošnjak. Postoje i dokazi da su logoraši iz BiH korišteni kao robovi u Srbiji – kaže za “Avaz” predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović.
Dodaje kako je “nedopustivo da Tužilaštvo BiH nije podnijelo nijedan optužni akt za logore u Srbiji”.
Procesi u Srbiji
– Mi smo putem Fonda za humanitarno pravo (FHP) podnosili prijave za logore u Srbiji. Uspjeli smo identificirati odgovorne za Šljivovicu i Mitrovo Polje. Tu dokumentaciju dostavili smo Tužilaštvu BiH. Sada radimo s advokatima iz Srbije kako bismo tamo pokrenuli postupak protiv tih lica. Nevezano za to, Tužilaštvo BiH moralo je odraditi svoj dio posla. Ne samo za logore u Srbiji već i za one u Crnoj Gori i Hrvatskoj – naveo je on.
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić kazao je za “Avaz” kako je poznato da su u Srbiji postojali logori i da su neki Bošnjaci bili tamo, ali i potvrdio da, prema njegovim informacijama, još nema nijedan predmet koji tretira te slučajeve.
Tužilaštvo i Sud BiH su pretrpani
– Sud i Tužilaštvo BiH su pretrpani. Haški tribunal obradio je 15 hiljada predmeta, te rekao da u slučaju njih 850 postoji osnov sumnje za ratni zločin. Za ostale je odbacio sumnje. Ali, strategija za procesuiranje ratnih zločina, protiv koje smo se mi borili, sve je vratila na početak i napravila cijelu zbrku. Ponovo se mora obrađivati 15 hiljada predmeta – navodi Tahirović.
Avaz