Ruski Ground Zero
Lideri moskovske muslimanske zajednice od oko 1,5 miliona vjernika poslali su gradskim vlastima signal da im je očajnički potrebno više prostora za molitvu vjernika što im je i odobreno. Međutim, plan je naišao na žestoku opoziciju koja se hrani nacionalizmom i pozivima za „čistu Moskvu“ bez muslimana i stranaca, piše njemački Der Spiegel.
Planirana džamija bi bila tek peta u Moskvi, iako u ruskoj prestonici od 10,5 miliona ljudi živi oko 1,5 stanovnika islamske vjeroispovesti. Zato je Moskovski muftijski savjet pokrenuo inicijativu da se više džamija izgradi u Moskvi, dodajući da bi trebalo da ih ima makar 40, kako bi se došlo do optimalnog kapaciteta za sve vjernike. Većina njih o velikim praznicima ne može da uđe u neku od moskovskih džamija, pa su iz tih razloga primorani da molitvu obave ispred vjerskih objekata.
Komad zemlje u južno-istočnom dijelu Moskve pod nazivom Tekstilščiki, koji je dodjeljen upraviteljima muslimanske zajednice, je skoro veliki kao fudbalsko igralište. Dio je jedine zelene površine između visokih zgrada, zapuštenih garaža i bloka sa modernim stanovima. Majke dolaze tu da prošetaju svoju djecu kao i vlasnici sa svojim kućnim ljubimcima.
Nedugo nakon što je objavljen plan izgradnje džamije stanovnici Tekstilščika su se okupili prvi put u organizaciji grupe „Moj Dvor“, koja je pozvala na potpisivanje peticije protiv izgradnje. Oko 300 stanovnika se odazvalo pozivu uz plakate sa muslimanskim vjernicima koji se mole na ulicama Moskve, usijled nemogućnosti da uđu u džamiju, sa napisanim pitanjem „Da li nam ovo treba“?. Lider organizacije „Moj Dvor“ Mihail Butimirov je prisustvovao skupu gde je izjavio da „oni nisu protiv džamije, već za park“ i da su se tu pojavili kako bi pomogli na poziv lokalnih stanovnika.
Moskovski mediji su već ovaj slučaj naslovili riječima „Ruski Ground Zero“, kao referencu na sukobe iza izgradnje džamije u blizini mjesta srušenih Kula bliznakinja u Njujorku. Najčitaniji ruski online portal gazeta.ru, povukla je paralelu sa drugim kontroverzama vezanim za islam; zabranu burke u Francukoj i debate o imigrantima koja se odvija u Njemačkoj.
Donedavno su neki politički subjekti, ekstremni desničari i ultra-pravoslavni vjernici otvoreno izražavali islamofobiju. Međutim, od kada je država izvela seriju hapšenja u desničarskom podzemlju ekstremne grupe su počele da primjenjuju suptilniju taktiku u širenju mržnje, piše Spiegel. U Tekstilščikiju, neonacističke organizacije pokušavaju da potpale antimuslimansko raspoloženje navođenjem argumenata sa kojima će ljudi lakše da se dovedu u vezi, nego što bi to bio slučaj sa apstraktnim riječima ideologija. Oni tvrde da se suprostavljaju izgradnji džamije jer žele da zaštite moskovske zelene površine.
„Originalna ideja, kamuflirati ksenofobiju u zabrinutost o ljudskom blagostanju “ – kaže Galina Koževnikova, zamjenica direktora moskovskog SOVA centra za informacije i analize, koji prati aktivnosti ekstremista i kršenja ljudskih prava. Po informacijama centra SOVA, Butimirov i njegovi aktivisti gaje bliske veze sa ultranacionalistima, kao što je nacionalistička partija Narodni savez. Na nekim od sajtova se može pronaći Butimirova poezija, gdje on poziva strance „da kleknu u strahu pred liderima sutrašnjice“.
Moskovski muftijski savjet, koji je odgovoran za izgradnju džamije, nema sumnju da nacionalisti stoje iza protesta „zelenih“. Oni kažu da će džamija svakako biti izgrađena na rubu parka, što će ostaviti dovoljno mjesta za rekreaciju i šetanje kućnih ljubimaca.
„Problem leži negde drugdje“ – kaže Ildar Aljautdinov, imam najveće moskovske džamije. On upozorava da bi moglo doći do radikalizacije kod muslimana ako ne dobiju mjesto za molitvu.
„Moramo izgraditi džamiju, inaće će nešto loše zamijeniti religiju“.
E online/IslamBosna.ba
