Drastičan porast ksenofobije u Njemačkoj
Njemačko se društvo pojačano radikalizira i to u smjeru desnog političkog spektra, pokazali su rezultati istraživanja socijaldemokratske izdavačke kuće Friedrich-Ebert
35,6 posto ispitanih građana smatra kako je Njemačka “u opasnoj mjeri” prenapučena strancima, dok 30 posto smatra da stranci dolaze u Njemačku samo kako bi iskoristili njezin socijalni sistem. Isto toliki postotak smatra da bi u vrijeme nedostatka radnih mjesta strance trebalo vraćati u zemlje iz kojih su došli, proizlazi iz studije “Srednji stalež u krizi – desno ekstremni pogled na svijet u Njemačkoj 2010.” što ju je za izdavačku kuću Friedrich-Ebert, bliskoj socijaldemokratima, načinila skupina naučnika iz Leipziga.
Studija pokazuje i porast desno-konzervativnih ali i ksenofobičnih nastrojenja u usporedbi s posljednjim ispitivanjem provedenim 2008. Dok se prije dvije godine otprilike petina ispitanih mogla svrstati među ksenofobe, ovogodišnja studija pokazuje da je načelno prema strancima negativno nastrojena četvrtina populacije.
Visok postotak, 58,9 posto, jest i onih koji smatraju da bi muslimanima u Njemačkoj trebalo biti ograničeno obnašanje vjerskih običaja. Na istoku zemlje, gdje je i stupanj ksenofobije viši, postotak onih koji bi muslimanima ograničili vjerske slobode sa 75,5 posto još se viši.
Ispitivanje se bavilo i odnosom Nijemaca prema demokraciji i totalitarnim režimima. Iz tog dijela ispitivanja proizlazi da 13 posto ispitanih priželjkuje pojavu nekog novog “vođe” (Fuehrera) koji bi “čvrstom rukom” vladao Njemačkom. 10 posto ispitanih smatra da je nacionalsocijalizam “imao i dobrih strana” a 17 posto smatra da židovi i “dan danas imaju prevelik utjecaj”. Glasnogovornik savezne vlade Angele Merkel, Stefan Seibert, rezultate ispitivanja okarakterizirao je kao “prilično zastrašujuće”.
Analitičari rezultate ispitivanja drže zabrinjavajućim i u svjetlu činjenice da je ono provedeno u proljeće ove godine, dakle prije velike društvene rasprave o useljeničkoj politici, koja se tokom ljeta rasplamsala u Njemačkoj i koja je, prema opće uvriježenom mišljenju, dodatno produbila razdor između useljenika, posebice onih muslimanske vjeroispovijesti, i domicilnog stanovništva.
Hina