Istom odlukom sud je Jurišiću, koji je optužen kao nalogodavac napada na tuzlansku kolonu JNA 1992. godine, ukinuo pritvor i pustio ga da se brani sa slobode.
Jurišić je dužan da se javi na poziv suda kada to bude potrebno.
Apelacioni sud odluku je obrazložio time što u prvostepenoj presudi nije izveden određeni broj dokaza kojim bi bila potvrđena optužba za nedozvoljenu upotrebu sredstava borbe.
Jurišić, koji se nalazi u pritvoru od 11. maja 2007. godine, dočekao je ovu odluku vidno potresen. Zaplakao je, potom se rukovao sa sudijom i zahvalio mu na odluci da bude pušten na slobodu.
Kako je i najavljivano, Ilija Jurišić se odmah po oslobađanju zaputio u rodnu Tuzlu, gdje ga je ispred zgrade Općine dočekalo nekoliko hiljada njegovih sugrađana.
"Dragi moji Tuzlaci, draga moja Tuzlo, Bosno i Hercegovino, kad vas vidim u ovolikom broju, onda sebi dajem za opravdanje da sam izdržao i zdravstveno i psihički zahvaljujući vama i vašoj podršci. Ja osjećam da sam danas ponovo rođen i da ću ponovo živjeti i susretati se sa svojim dragim Tuzlacima, Bosancima i Hercegovcima. Neka nam živi naša zemlja, neka živi Tuzla, neka živi sloboda za koju smo se borili", rekao je Ilija Jurišić, koji je danas u 18 sati stigao u Tuzlu, nakon tri godine i pet mjeseci provedenih u beogradskom pritvoru.
Dozet: Sve opcije su otvorene
Đorđe Dozet, branitelj Ilije Jurišića, potvrdio je da nisu u potpunosti zadovoljni Odlukom Apelacionog suda u Beogradu.
„Nismo u potpunosti zadovoljni današnjom odlukom. Stvar se može kretati u tri pravca. Prvi je da tužiteljstvo u potpunosti odustane od tužbe jer je, nakon današnje odluke jasno, da nema elemenata za procesuiranje Jurišića. Drugi scenarij je da se na osnovu sporazuma Srbija – Bosna i Hercegovina, slučaj prepusti pravosuđu BiH i na kraju, da se nastavi suđenje Jurišiću, ali s potpuno novim sazivom prvostepenog vijeća, što znači da bi sve krenulo od početka ali ovoga puta s pravim sazivom prvostepenog procesa“, kazao je branitelj Ilije Jurišića Dozet.
Pobijedilo pravo nad silom!
Đorđe Dozet je rekao danas da je s jedne strane i zadovoljan današnjom odlukom suda u Beogradu, jer je njegov klijent "konačno na slobodi" i istakao da ga formalno-pravno sada ništa ne obavezuje da se javi na sudski poziv iz Srbije.
On je danas u izjavi novinarima ocijenio da je "pobijedilo pravo nad silom" i da je to najznačajniji dio postupka, te dodao da je on očekivao konačnu oslobađajuću presudu Jurišiću.
Dozet smatra da tužilac u ovom slučaju neće odustati od gonjenja, iako na to ima pravo.
"Za svakog ko razmišlja pravno, bilo bi sasvim dovoljno obrazloženje Apelacionog suda da odustane od gonjenja, jer je rečeno šta je za ovaj sud u nekom budućem postupku značajno", rekao je Dozet.
Jurišića ništa ne obavezuje da se javi na sudski poziv iz Srbije
Govoreći o ukidanju pritvora Jurišiću, Dozet je istakao da, formalno-pravno, Jurišića ništa ne obavezuje da se javi na svaki sudski poziv iz Srbije i da taj sud ne može narediti njegovo privođenje iz BiH.
"Ali Jurišića obavezuje njegov obraz i ono što je od početka govorio da želi da iz ovog suda izađe čistog obraza. Jurišić će to ispoštovati do kraja i izaći iz ovog suda čistog obraza", rekao je Dozet.
Tužilaštvo: Pokušat ćemo dokazati krivicu
Tužilaštvo za ratne zločine pokušaće da na novom suđenju dokaže krivicu i odgovornost Ilije Jurišića za "ratni zločin u Tuzli 1992. godine prilikom povlačenja kolone vojnika JNA", izjavio je danas zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.
Prema njegovim riječima, Tužilaštvo za ratne zločine želi da dobije odgovor na pitanje ko je odgovoran za ubistvo više desetina vojnika "tuzlanske kolone".
Vekarić je naveo da ne želi da komentariše današnju sudsku odluku apelacionog suda.
"Sud je našao da su iskazi svjedoka protivriječni izjavama ljudi koji su bili na određenim funkcijama u to vrijeme", kazao je Vekarić i dodao da će tužilaštvo pokušati da dokaže Jurišićevu krivicu.
Tražili strožiju kaznu
Tužilaštvo za ratne zločine zatražilo je u petak, na kraju žalbenog postupka, strožiju kaznu za Jurišića, koji je u septembru 2009. prvostepeno pred nekadašnjim Okružnim sudom u Beogradu osuđen na 12 godina zatvora zbog upotrebe nedozvoljenih sredstava borbe.
S druge strane, Jurišićevi branioci Đorđe Dozet i Stevan Protić istakli su da nema pouzdanih dokaza da je Jurišić kriv i zatražili od sudskog vijeća da donese oslobađajuću presudu kao jedino moguće rješenje.
Vijeće za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu otvorilo je 22. septembra ove godine pretres protiv Jurišića i saslušalo 14 svjedoka.
Pretres su pratile nevladine organizacije, Misija OSCE, te ambasador BiH u Srbiji Boriša Arnaut.
Među saslušanim svjedocima bio je i nekadašnji gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić, koji je svjedočio putem video-linka iz suda u Sarajevu, a ponovo su saslušani i komandant kasarne Mile Dubajić i Meho Bajrić, koji je bio pretpostavljeni Jurišiću.
Jurišić je tokom postupka negirao da je izdao naredbu o napadu, već da je prenio naređenje pretpostavljenog Mehe Bajrića, koja je glasila: "Na vatru odgovori vatrom".
Uhapšen je 2007. godine na Beogradskom aerodromu i od tada je u pritvoru.
Prema optužnici, "u napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila".
Avaz.ba