SNSD vodi Republiku Srpsku kao “de facto” nezavisnu zemlju

Srpski etnički entitet ponovo je izabrao lidere koji su pozivali na nezavisnost i negirali genocid, a mnogi Hrvati su stali iza partija koje podržavaju dalju podjelu uzduž nacionalnih linija. Uprkos porastu podrške umjerenim partijama, ovi tvrdoglavi nacionalisti mogu sprječavati reforme predviđene od međunarodne zajednice kako bi se obrnuo proces klizanja prema dnu u posljednjih nekoliko godina.

Ovo piše među ostalim u komentaru o izborima u BiH kojeg je na stranici Wolrdpoliticsreview.com objavio Andrew MacDowall, novinar i analitičar, ekspert za Balkan, prenosi InfoNeretva.

Andrew MacDowall piše kako SNSD vodi Republiku Srpsku kao de facto nezavisnu zemlju, uspostavlja diplomatske i investicione odnose sa inostranstvom, i uveliko ignorira svakodnevnu politiku na nacionalnom nivou.

Populista Dodik osudio je koncept unitarne Bosne sve oštrijim rječnikom i stalno govori o mogućnostima “mirnog odvajanja”. Takođe je negirao da je masakr u Srebrenici iz 1995, kada su snage bosanskih Srba ubile oko 8.000 bošnjačkih muškaraca, bio genocid. Protivnici ga optužuju za konsolidaciju partijske kontrole nad medijima, policijom i javnom upravom. Već se javljaju i navodi o krađi glasova.

Mnogi vjeruju da je Dodikova nacionalistička, retorika za otcjepljenje jednostavni politički alat koji se koristi da se dalje konsolidira vlast u RS. Bez obzira na to, nezavisnost i čak ujedinjenje sa Srbijom su popularne stvari. Čak i dvije glavne opozicione partije entiteta nepopustljivo zagovaraju autonomiju uzduž dejtonskih linija. Ako SNSD bude radio sa hrvatskom separatističkom partijom HDZ na državnom nivou, kao što je rekao da hoće, to bi moglo stvoriti snažnu blokirajuću silu.

Kao rezultat toga, međunarodna zajednica se suočava sa teškom situacijom. Nastojanja EU da vlast sa entiteta prebaci na centar bila su uglavnom bezuspješna. Sada su uglavnom odbačena na izborima od Srba i Hrvata. Neuspjeh nove, multietničke partije, Naše stranke, koju se gledalo kao prikrivenog ljubimca zapadnih diplomata, indikativan je u smislu slabosti narodne podrške za ideju jedinstva.

Pretpostavljalo se da će mogućnost pristupa EU stvoriti saradnju, ali četiri godine zaustavljenih reformi predlažu drugačije. Jedan viši diplomata, koji je tražio da ostane neimenovan, rekao je da je najvjerovatniji scenario sada da EU dadne ustupke bez traženja napretka, zbog straha de ne “izgubi” BIH, strateški važnu zemlju na svom problematičnom jugoistočnom boku. EU bi mogla sada zažaliti što se odrekla nekih od ovlasti visokog predstavnika, koje je ranije koristio taj ured, koji nadgleda implementaciju Dejtona, radi intervencije u bosanskom političkom procesu kako bi se osiguralo da se ta zemlja drži “na pravom putu”.

“Daleko od prihvatanja većine institucija konstruiranih u izgradnji države, bosanske političke elite nastavile su da dozvoljavaju da one uvenu, da ih kooptiraju ili da ih aktivno razmontiraju, jer nisu služile njihovim vlastitim interesima”, kaže Kurt Bassuener, analitičar sa sjedištem u Sarajevu. “Jednom kada je jako provođenje pravila Dejtona popustilo, bio je čist put da se radi na neispunjenim ciljevima. Bosanski političari i sada mnogi građani vide to kao okruženje bez ikakvih pravila”.

Mnogi u međunarodnoj zajednici kao i probošnjački Zapadnjaci osjećaju da je EU propustila šansu u stvaranju države. Ali mnogi obični Bošnjaci osjećaju da bosansko jedinstvo ne bi trebalo da bude preduslov za pristup EU i da se ta odlučnost da se to nametne pokazala kao smetnja. Ukazuju na Belgiju, podijeljenu između Flamanaca i Valonaca, i autonomne regije kao što je Katalonija i Škotska, kao primjere podijeljenih zemalja koje cvjetaju unutar EU.

No nijedna od ovih regija nije stvorena tako nedavno međunarodnim ugovorom nakon rata do istrebljenja i etničkog čišćenja. A nijedna od njih nije siromašna kao Bosna ili haotično vladana kao FBiH.

Drew Sullivan, novinar sa sjedišem u Sarajevu smatra da je BIH “neuspjela država” ne samo zbog političkih podjela, nego takođe i zbog raširene korupcije i organiziranog kriminala. Mnogi se slažu da je BiH barem politički nefunkcionalna. Kombinirano sa njenom geografskom pozicijom i vezama sa manje stabilnim dijelovima svijeta, to je omogućilo da korupcija i trgovina svega od cigareta do droge, oružja, ljudi pusti korijenje. Nije vjerovatno da će “zbrka” biti samoodrživa politika za bosansku evropsku budućnost.

Do kraja 2012., BiH će vjerovatno imati dugu granicu sa EU u Hrvatskoj. BiH je na pragu EU, aspirant za članstvom i veliki test diplomatskih mogućnosti Brisela. EU treba ponovo razmisliti o BiH, da ne bi trpila još četiri godine zaostajanja za ostatkom kontinenta.

(24sata.info)