Ovo je prva takva presuda u Federaciji BiH i ona bi mogla odigrati značajnu ulogu u stvaranju sistemskih rješenja kojima bi se zaustavila nezakonita praksa banaka na štetu interesa potrošača.
Bez dokaza
Sudske postupke protiv banaka pokrenula je Federalna uprava za inspekcijske poslove, koja je lani kontrolirala deset banaka i izdala 192 prekršajna naloga. Općinski sudovi su u više slučajeva banke proglasili krivim, na što su se one žalile, pa su predmeti završili na kantonalnim sudovima.
– Kantonalni sud u Bihaću utvrdio je da ni za jedan navod iz žalbe UniCredit nije imao nikakav dokaz. Banka je proglašena krivom ne samo za jednostrano povećanje kamatnih stopa, nego i zato što ugovori ne sadrže uvjete za njihovu promjenu. To znači da korisnici kredita nisu bili upoznati s tim da to banka može učiniti – kazao je za “Avaz” Josip Bašić, pomoćnik direktora za žalbene postupke i pravo u Upravi za inspekcijske poslove FBiH.
Bašić ističe da je Sud UniCredit banci potvrdio novčanu kazna u iznosu od 4.000 KM za kompaniju i 1.000 maraka za odgovorno lice.
Nove tužbe
– To nije velik novac i svakako nije bitan oštećenim klijentima. No, presuda Kantonalnog suda u Bihaću dobiva na težini zato što će pokrenuti lavinu da i drugi kantonalni sudovi donesu slične presude. To će nam omogućiti da podnesemo tužbe protiv svih banaka u kojima ćemo tražiti da preispitaju svoje uređenje i prestanu poslovati na štetu klijenata – objašnjava Bašić.
Dodaje da se sudski postupci vode protiv još četiri banke i to: Intesa Sanpaolo banke, Hypo Alpe Adria, Raiffeisen i Volksbanke.
– Trenutno se osim u USK, sudski postupci vode i u Sarajevskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Posavskom kantonu. Iako su kantonalni sudovi pretrpani i imaju svoje prioritete, ipak se nadamo da će uskoro i oni donijeti presude u predmetima o prevari banaka – zaključuje Bašić.
Dvostruki aršin kod euribora
Bašić podsjeća da je većina banaka u BiH digla kamate na kredite polovinom 2008. pravdajući to povećanjem euribora.
– No, kada je u junu 2009. godine euribor pao, banke su, umjesto da ih smanje, dodatno povećale kamate pod izgovorom da je to utjecaj recesije. To je izazvalo, potpuno opravdano, salvu prigovora na račun banaka, jer svaka promjena kamatnih stopa mora biti navedena u ugovoru – kaže Bašić.
Avaz.ba